II. Odlu�ivanje kao proces u�enja

Drugo pitanje s kojim sam se bavio odnosilo se na prirodu procesa donošenja odluka. Dakle, prvo pitanje se odnosilo na mjesto i ulogu planiranja, a drugo na samu prirodu procesa donošenja odluka u velikim institucijama. Zanimao sam se za procese donošenja znaďż˝ajnih, a ne i operativnih odluka, jer za operativno odluďż˝ivanje sa sigurnošďż˝u moďż˝emo reďż˝i da predstavlja primjenu veďż˝ postojeďż˝eg, kodificiranog znanja svake organizacije. Znao sam da je proces donošenja odluka vaďż˝an, te sam pretpostavljao da se temeljne strukturalne odluke u biti mogu poistovjetiti s procesom uďż˝enja. No, to je bila samo hipoteza...


C.O. Scharmer: Sje�ate li se trenutka kada ste prvi puta pomislili na tu hipotezu?

Arie de Geus: ďż˝ini mi se da sam o svemu navedenom poďż˝eo razmišljati negdje 1982. ili 1983. godine. No, još kojih desetak godina ranije poďż˝eo sam prouďż˝avati u to vrijeme suvremenu ameriďż˝ku literaturu koja se bavila procesom uďż˝enja. Dvije knjiďż˝ice su na mene ostavile poseban dojam... u to vrijeme su moja djeca bila još malena. Naslov prve je How Children Fail, druge How Children Learn, a obje je napisao John Holt. Obje su u stvari fenomenološke studije o spoznaji koja mi je "zapela za oko" još u vrijeme studiranja. Odnose se na neku vrstu narodnog znanja usaďż˝enog u kulturi iz koje vi i ja dolazimo; znanja koje tvrdi da su igra i uďż˝enje na neki naďż˝in povezani. Te se knjige u cijelosti bave snagom otkrivanja i uďż˝enjem temeljenim na iskustvu, a kroz provoďż˝enje eksperimenata. Takvo je uďż˝enje drugaďż˝ije od onog kada osoba na poziciji autoriteta, tj. uďż˝itelj, grupi nameďż˝e neko znanje. Oďż˝ito je da sam sve to povezao sa situacijom u poslovnom svijetu gdje se novo znanje mnogo ďż˝ešďż˝e nameďż˝e "izvana" nego što nastaje timskim radom. Znatiďż˝elja me je zatim odvela u razliďż˝itim smjerovima... nisam imao pojma kuda krenuti. O toj temi u Shell-u nisam mogao otvoreno govoriti jer takve ideje u to vrijeme nisu bile popularne.

Komentar

Mladen Vedriďż˝

ďż˝esto, u vašem gradu, ili još više, kada se zateknete u drugom okruďż˝enju, zapazite impresivne graďż˝evine koje su nastale u jednom vremenu. Pred godinu, deset, stoljeďż˝e ili i više. A te zgrade, ili blok zgrada, ili impresivni dio neke cjeline, imaju svoj autohtoni ďż˝ivot, ali i svoju povijest; pamte i sudbonosne i obiďż˝ne dogaďż˝aje. Takvo zdanje ďż˝ivi svoj ďż˝ivot intenzivno i

pročitaj...