Sve do 17. stoljeďż˝a i pojave zapadnjaďż˝kog mehanicistiďż˝kog svjetonazora, gotovo svaki misaoni i duhovni sustav je ďż˝ivot opisivao kao povezan i meďż˝uovisan. No, mehanicistiďż˝ki svjetonazor ojaďż˝an u posljednjih tri stotine godina uspio je stvoriti moderan svijet s potpuno drugaďż˝ijom vizurom. Guste mreďż˝e veza zamijenjene su unaprijed oblikovanim organizacijskim shemama koje do najsitnijih detalja pokazuju tko bi se trebao s kim povezati. Brzo smo zaboravili da je organizacija prirodni fenomen i da je ďż˝ivotu dobro poznato na koji se naďż˝in treba samoorganizirati. Zaboravili smo na tu njegovu vaďż˝nu sposobnost i poďż˝eli vjerovati da bez nas ništa ne moďż˝e biti uďż˝injeno, da bez nas postoji samo kaos. U zapadnjaďż˝koj kulturi postepeno smo poďż˝eli vjerovati da ďż˝e se bez našeg uplitanja cijeli svijet raspasti, pa smo stoga izgubili uvid u znaďż˝ajne procese kojima ďż˝ivot utjeďż˝e na stvaranje novog reda. U svojoj "sljepoďż˝i" smo razvili procese koji ne mogu funkcionirati u kontaktu sa ďż˝ivim, što je rezultiralo daljnjim neuspjehom da nauďż˝imo funkcionirati u promjenljivom i stalno razvijajuďż˝em svemiru. Gotovo je nevjerojatno s kolikim smo ďż˝arom pokušavali stvoriti ureďż˝enost da bi na kraju shvatili da smo postigli potpuno suprotan uďż˝inak - još veďż˝i nered. Ti nas neuspjesi u našim nastojanjima da promijenimo ljude i organizacije upuďż˝uju na zakljuďż˝ak da je mehanicistiďż˝ki pristup pogrešan.

Vrijeme je da se probudimo i shvatimo da ďż˝ivimo u meďż˝upovezanom svijetu, usaďż˝enom u strukture odnosa, koji od nas zahtijeva da preusmjerimo pozornost s izoliranih pojedinaca, objekata ili dogaďż˝aja na dinamiku sustava. Ostavljajuďż˝i polako za sobom zahrďż˝alu mehanicistiďż˝ku organizaciju, s olakšanjem uoďż˝avamo da se nalazimo u društvu velikog uďż˝itelja - ne menadďż˝erskih struďż˝njaka, njihovih knjiga i pomodarskih teorija - veďż˝ ďż˝ivota samog, prirode koja se stalno prilagoďż˝ava promjeni, nedokuďż˝ivo sloďż˝ene i ispunjene sustavima koji podrďż˝avaju razliďż˝itost.

ďż˝eljela bih s vama podijeliti neka naďż˝ela po kojima se ďż˝ivuďż˝i sustavi mijenjaju, te zatim opisati naďż˝ine njihova korištenja u organizacijskim promjenama.

Komentar

Tomislav Radoďż˝

Kada se zateknete u situaciji da komentirate tekst kao što je "Škole kao ďż˝ivuďż˝i sustavi" te svoja razmišljanja trebate saďż˝eti u nekoliko reďż˝enica, ubrzo shvatite da se nalazite pred izazovnim zadatkom. Zašto? Za poďż˝etak bih ukazao na nekoliko logiďż˝nih polaznih ďż˝injenica kao što su: 1. svaka organizacija se sastoji od ďż˝ivih biďż˝a koji radeďż˝i zajedno poku&

pročitaj...