II. Na�in na koji se �ivot samoorganizira i mijenja


�ivu�i sustav se samooblikuje u trenutku prepoznavanja zajedni�kog interesa

Iako je nastajanje sustava prirodna pojava, za taj proces nikako ne moďż˝emo reďż˝i da je sluďż˝ajan. ďż˝ivuďż˝i sustavi se samooblikuju kada uoďż˝e zajedniďż˝ku svrhu. Sustav nastaje u trenutku kada pojedinac shvati da oko njega ďż˝ive susjedi, te da ďż˝e im svima biti bolje ako otkriju putove zajedniďż˝kog ďż˝ivota umjesto da se meďż˝usobno uništavaju. Sustavi stoga nastaju kroz suradnju, kroz razumijevanje da su nam potrebni drugi sustavi kako bismo odrďż˝ali vlastite ďż˝ivote. Mislimo li da moďż˝emo sami, da nam susjedi ne trebaju, tada se neďż˝emo truditi kako bi pronašli naďż˝ine za meďż˝usobno podrďż˝avanje. No, u srďż˝i svakog sustava leďż˝i razumijevanje da pojedinci trebaju jedni druge, da trebaju prevladati naizgled razliďż˝ite osobne interese i razviti ih u sustav meďż˝uovisnosti.

Na razini ljudskih biďż˝a sustavi nastaju na sliďż˝an naďż˝in. Naša izraďż˝ena potreba za povezanošďż˝u i svrhovitim ďż˝ivotom dovodi nas u vezu s ljudima sliďż˝nih interesa, stoga suraďż˝ujemo samo s onima s kojima dijelimo vaďż˝nosti i prioritete. Primijenimo li opisanu dinamiku na sustav obrazovanja, otkrivamo veliku dilemu. Da li je škola zaista sustav? Sustavi nikada ne nastaju kao jednostavna posljedica zemljopisnog poloďż˝aja i podjele na kvartove kao što je to sluďż˝aj kod obrazovnog sustava. Oni nastaju iz jednostavnog razloga što se ljudi ďż˝ele druďż˝iti zajedno, jer shvaďż˝aju da je suradnja s drugim ljudima neophodna u stvaranju novih i znaďż˝ajnih stvari.

U kojoj mjeri tada moďż˝emo reďż˝i da sudionici u zemljopisnom razgraniďż˝avanju obrazovnih regija dijele kljuďż˝na uvjerenja o samim ciljevima obrazovanja? Pojedine regije obiďż˝no sadrďż˝avaju široki spektar uvjerenja o mjestu i ulozi obrazovanja u društvu. Postoje pojedinci koji vjeruju da bi obrazovni sustav trebao podrďż˝avati talentiranu elitu, koja naravno ukljuďż˝uje njihovu djecu. Zatim nailazimo na druge ljude koji vjeruju da je obrazovanje temelj pluralistiďż˝kog društva i da mora biti svima pristupaďż˝no. Treďż˝i pak vjeruju u bogatstvo misaonog ďż˝ivota, a ďż˝etvrti ďż˝ele da im djeca usvoje vrijednosti predaka ili crkve.

Komentar

Tomislav Radoďż˝

Kada se zateknete u situaciji da komentirate tekst kao što je "Škole kao ďż˝ivuďż˝i sustavi" te svoja razmišljanja trebate saďż˝eti u nekoliko reďż˝enica, ubrzo shvatite da se nalazite pred izazovnim zadatkom. Zašto? Za poďż˝etak bih ukazao na nekoliko logiďż˝nih polaznih ďż˝injenica kao što su: 1. svaka organizacija se sastoji od ďż˝ivih biďż˝a koji radeďż˝i zajedno poku&

pročitaj...