Ju�noafri�ka Republika

Drugi kljuďż˝ni dogaďż˝aj se zbio 1906. godine kada je Gandhi organizirao medicinsku pomoďż˝ za Zululand. Vlada je na sve naďż˝ine nastojala ugušiti pobunu Zulua koja je zapoďż˝ela ubojstvom poreznika. Gandhija su snaďż˝no potresle patnje pripadnika tog plemena te pomanjkanje brige za ranjenike u sukobu. Kako je sam kasnije pisao u Autobiografiji, njegovanje bolesnih i ozlijeďż˝enih priďż˝injavalo mu je "najveďż˝e zadovoljstvo". U to vrijeme Gandhi se zavjetovao na sljedbe:
1. "Brahmacharya" - celibata, starog hinduisti�kog zavjeta,
2. "Satyagraha" - istine, ljubavi i nenasilja, zavjeta kojeg je sam osmislio,
3. "Ahisma" - nenasilja prema svim bi�ima, koje je uklju�ivalo i vegetarijanstvo.

Kasnije u �ivotu Gandhi je znao spavati potpuno gol u krevetu s nekom od svojih suradnica. Opisane eksperimente u domeni seksualne samokontrole javnost je smatrala iznimno kontroverznim, dok se njegova osobna namjera odnosila na ispitivanje ograni�enja seksualnosti te pokazivanje kako je ipak mogu�e zadr�ati "apsolutnu nevinost", poput one u djeteta.

1904. godine zapoďż˝eo je s izdavanjem tjednika Indian Opinion. Iste je godine poďż˝eo ďż˝ivjeti u komuni na farmi Phoenix u Natalu, dok je 1910. godine osnovao farmu Tolstoj u blizini Johannesburga. Farma se prostirala na površini od 1000 hektara, a dobio ju je na poklon od prijatelja ďż˝idova, što dovoljno govori o Gandhijevoj neobiďż˝no širokoj i ponekad eklektiďż˝koj sljedbi, ďż˝ak i u tim ranim godinama.


"Satyagraha"

1906. godine transvaalska vlada je ďż˝eljela popisati sve Indijce i uzeti im otiske prstiju, tretirajuďż˝i ih "poput kriminalaca". Zakon je takoďż˝er propisao da se registrirati mogu iskljuďż˝ivo Indijci s prebivalištem, ograniďż˝avao im je slobodu kretanja izmeďż˝u Provincija, te je imigraciju stavljao pod strogu kontrolu. U to je vrijeme u Transvaalu ďż˝ivjelo oko 13.000 Indijaca, a u cijeloj Juďż˝noafriďż˝koj Republici oko 100.000, što znaďż˝i da se zakon odnosio na veliku grupu ljudi. Gandhi je zbog toga otputovao u Englesku kako bi priskrbio podršku za svoja stajališta. No, unatoďż˝ podrške koju je tamo dobio, zakon je 1907. g. ipak izglasan pod nazivom "Zakon o registriranju Azijata" (Asiatic Registration Bill). Gandhi i njegovi sljedbenici taj su dokument nazvali "Crnim Zakonom" (The Black Act).