Nelson Mandela

Anders Hallengren Nelson Mandela, poznat i kao Madiba, lider Afriďż˝kog nacionalnog kongresa koji se cijeli ďż˝ivot borio protiv aparthejda. Proveo je u zatvoru 27 godina, a 1994. godine je izabran za predsjednika Juďż˝noafriďż˝ke Republike. "Najslavniji zatvorenik svijeta" istinsko je utjelovljenje ďż˝ovjekove borbe za slobodu i jednakost. Tijekom svojeg nimalo laganog ďż˝ivota primio je mnoge nagrade i priznanja, meďż˝u kojima je najvaďż˝nija Nobelova nagrada za mir iz 1993. g. Po mišljenju mnogih Mandela je osoba iz uskog kruga najutjecajnijih ljudi današnjice, cijenjeni drďż˝avnih koji bez straha i suzdrďż˝avanja iznosi svoje stavove, uvijek u sluďż˝bi ljudskih prava.

Jednakost i pluralizam

Nakon 27 godina provedenih u zatvoru, Nelson Mandela je uspio kona�no ukinuti aparthejd u Ju�noafri�koj Republici, dogovoriti op�e pravo glasa i demokratske izbore, te postati prvim crnim predsjednikom te zemlje 1994. g. U tim je trenucima bio svjestan ogromnog zna�aja svoga uspjeha te u isto vrijeme dirnut pa�njom usmjerenom na njega obzirom da je postao povijesnim simbolom borbe za ljudska prava. To je i razumljivo jer se u periodu izme�u 1952. i 1990. g. u javnosti pojavio samo tri puta.

Mnogobrojni ljudi razliďż˝itih nacionalnosti doprinijeli su ovom uspjehu. Naime, Afrika je osloboďż˝ena od kolonijalizma za vrijeme njegovog boravka u zatvoru gdje je, kako sam kaďż˝e, ďż˝esto razmišljao o istini starog plemena Bantu "umuntu ngumuntu ngabantu" (kao ljudi postojimo samo kroz druge ljude). To mu je pomoglo da shvati, ranije i jasnije od svih svojih suvremenika, da je "zajedniďż˝ka meďż˝uovisnost" neizbjeďż˝na u ljudskim odnosima, te da je "ono što nam je zajedniďż˝ko mnogo šire i snaďż˝nije od onoga što nas razdvaja". Porijeklo i razvoj njegove osobne vizije iznimno je zanimljivo. Na temelju svog afriďż˝kog nasljeďż˝a, nemirne prošlosti svoje zemlje, formalnog obrazovanja u "kolonijalnim" školama, te zatoďż˝eništva na Robben Islandu, Mandela je postao ďż˝ovjek jedinstvene vizije.


Vizija "ukidanja rasnih predrasuda"

Mandela je borbu za prava crnaca zapoďż˝eo poďż˝etkom 40-ih godina 20. stoljeďż˝a kao agresivan mladi afriďż˝ki boksaďż˝ i nacionalist. U to vrijeme još nije smatrao kako demokratski napredak mora poďż˝ivati na jednakosti, pluralizmu i etniďż˝koj raznolikosti. U odnosu na druge juďż˝noafriďż˝ke lidere isticao se po viziji drďż˝ave "koja u jednakoj mjeri pripada svim stanovnicima, narodima i plemenima, bez obzira jesu li oni Afrikanci, Englezi ili Zulu", te mu je upravo ta vizija omoguďż˝ila da u konaďż˝nici bude pobjednik. Buduďż˝i da je pripadao plemenu Xhosa, transcendirao je ideju nacionalne slobode te na taj naďż˝in u borbu privukao Indijce, ďż˝idove i druge rasne skupine mnogobrojnog stanovništva. U borbi protiv rasnog ugnjetavanja Mandela nije pristajao na zastupanje iskljuďż˝ivo crnaca ili nekog plemena, za razliku od drugih revolucionarnih lidera u Africi.

Komentar

Antun Toni Rehak

Osobno smatram kako je dobro ďż˝itati o tome što su i kako su radili "veliki lideri". Epitet "veliki" nam pomaďż˝e da ih lakše selekcioniramo, da znamo ďż˝ije ďż˝emo ďż˝ivote izuďż˝avati kako ne bismo morali ďż˝itati mnoštvo ďż˝ivotopisa lidera koji su obiljeďż˝ili ljudsku povijest. Ono što mislim da moďż˝e zbuniti jest pitanje teorije i prakse. Kopiramo li tuďż˝u praksu,

pročitaj...