Svoje ideje je tada pretoďż˝io u "Satyagraha" koncepciju i utemeljio Udrugu za pasivan otpor. "Satyagraha" je na cjelovit naďż˝in obuhvatila politiďż˝ke i vjerske ciljeve koje je Gandhi dugo vremena nosio u sebi, s vrlo jasnom usmjerenošďż˝u i djelovanjem. U trenutku stupanja zakona na snagu, on i njegovi sljedbenici odbili su registraciju. Gandhi je sudjelovao u paleďż˝u dokumenata te mu se zbog toga sudilo, pa je 1908. godine u Pretoriji prvi puta odsluďż˝io zatvorsku kaznu u trajanju od dva tjedna.

Obzirom da je veliki broj Indijaca završio u zatvoru, Gandhi se nagodio s juďż˝noafriďż˝kim liderom, generalom Jan Christian Smutsom, te je dogovoreno da ďż˝e prosvjednici biti pušteni na slobodu ako se svi Indijci dobrovoljno registriraju. Taj dogovor ga je doveo pod udar ekstremista te je jednom prilikom umalo izgubio ďż˝ivot. Iako je Smuts kasnije povukao svoju odluku, Gandhi je nastavio vjerovati u svoj pristup nenasilja.

 

U zatvoru je drugi put završio 1909. godine, dok mu se treďż˝e sluďż˝enje zatvorske kazne dogodilo 1910. godine. Po povratku iz Engleske 1909. g., gdje je ponovno traďż˝io potporu za rješavanje "indijskog pitanja", napisao je svoje kljuďż˝no djelo Hind Swaraj - manifest u kojem je iznio svoju filozofiju i akcijski plan. Djelo je objavljeno u prosincu 1909. g. u drďż˝avi Gujarat.

Godine 1910. stvoren je Savez Juďż˝ne Afrike koji je povezao sve provincije u jednu cjelinu što je Vladi osiguralo još veďż˝u autonomiju.

1913. g. sudac Searle donosi odluku po kojoj su zakoniti brakovi iskljuďż˝ivo oni sklopljeni prema kršďż˝anskim obiďż˝ajima, zbog ďż˝ega su hinduistiďż˝ki, muslimanski i drugi brakovi stavljeni izvan snage. Metodom pasivnog otpora utjecao je na generala Smutsa te je 1914. godine postignut dogovor o donošenju "Zakona o zaštiti Indijaca" po kojem se prijašnja odluka suca Searlea stavlja izvan snage, te se svi brakovi proglašavaju pravno valjanima. Ukinuta je i glavarina koja je dugo vremena stvarala nezadovoljstvo. Meďż˝utim, nije uspio dogovoriti ukidanje imigracijskih ograniďż˝enja.


Gandhi se u Juďż˝noafriďż˝koj Republici prvi put koristio gladovanjem kao sredstvom za ostvarenje "Satyagrahe". Shvatio je da se metoda gladovanja moďż˝e veoma lako krivo protumaďż˝iti (primjerice, jednom prilikom je optuďż˝en za sebiďż˝nost dok je gladovao!), pa je stoga osmislio jasna i nedvosmislena pravila. Suština njegove metode gladovanja bila je u izraďż˝avanju "patniďż˝ke ljubavi" u dubokom smislu te rijeďż˝i kako bi se ona tumaďż˝ila u kršďż˝anstvu. Bhikh Parekh je u knjizi iz serije Velikani prošlosti Gandhijeve razloge za gladovanje objasnio kao:
1. na�in izra�avanja duboke tuge zbog razo�aranja u ljude koje je jako volio,
2. naďż˝in da, kao njihov lider, okaje njihova loša djela,
3. posljednji pokušaj da pokrene duboke duhovne osjeďż˝aje u drugima te da ih pozove na moralno ponašanje,
4. na�in zbli�avanja sukobljenih strana.

Gandhi je tako�er odredio za koje situacije je gladovanje prikladno:
1. Gladovanje se mo�e koristiti kao sredstvo samo protiv onih koje je volio,
2. Gladovanje mora imati jasne i konkretne ciljeve,
3. Gladovanje mora biti moralno opravdano u o�ima ljudi na koje je usmjereno,
4. Gladovanje nikada ne smije slu�iti za osobne interese,
5. Gladovanje ne smije traďż˝iti od ljudi da uďż˝ine nešto što ne mogu, niti smije uzrokovati veliku patnju.

Gandhi je uvijek slijedio nabrojana na�ela. U svome �ivotu tom se metodom koristio to�no 17 puta.