Prema Indiji

U Indiji mu je, kao posljedica provedenih aktivnosti, stalno rasla popularnost što je ďż˝inilo kvalitetnu platformu za politiďż˝ko djelovanje po povratku u rodnu zemlju. Za vrijeme boravka u Juďż˝noafriďż˝koj Republici njegovo se djelovanje nikako ne bi moglo okarakterizirati kao "anti britansko". Takoďż˝er se moďż˝e reďż˝i da je prema generalu Smutsu uvijek nastupao na civiliziran i dostojan naďż˝in. Vjerovao je u svoju duďż˝nost prema Britanskom imperiju, pogotovo u vrijeme ratova, što je i dokazao organiziranjem još jedne, iako manje uspješne, skupine za pomoďż˝ ranjenicima u vrijeme Prvog svjetskog rata. Vrativši se u Indiju 1918. godine, pomagao je u regrutiranju trupa za potrebe britanske vojske.

No, za Gandhija bi se prije moglo reďż˝i da je bio pro-indijski orijentiran, te da se zalagao za istinu i nenasilje. U suštini, on se borio za ljudska prava, no uvijek s jednim dubokim osobnim angaďż˝manom i posveďż˝enošďż˝u, te je opisano ponašanje nastavio primjenjivati po povratku u rodnu zemlju. Juďż˝noafriďż˝ku Republiku je napustio s izgraďż˝enim stavovima osobne ďż˝ivotne filozofije, dokazanim metodama za organiziranje ljudi u svrhu dostizanja politiďż˝kih ciljeva, rastuďż˝im ugledom i velikim osobnim samopouzdanjem.


Podjela Bengala

U razdoblju izmeďż˝u 1905. i 1911. g. lord Curzon, britanski kraljevski namjesnik u Indiji, podijelio je provinciju Bengal na dva dijela: na Zapadni Bengal, Bihar i Orissu - s veďż˝inskim hinduskim stanovništvom i Istoďż˝ni Bengal i Assam - s veďż˝inskim muslimanskim stanovništvom, i to iskljuďż˝ivo zbog kratkoroďż˝nih politiďż˝kih dobitaka koji su uzrokovali dugoroďż˝ne implikacije. Što je još vaďż˝nije, taj je dogaďż˝aj posluďż˝io kako bi se narod Indije probudio i shvatio da mora potraďż˝iti vlastitu neovisnost te preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom. Kako je to i vidljivo iz njegove knjige "Sabrana djela", Gandhi je bio izvrsno informiran o razvoju dogaďż˝aja u toj regiji.