ďż˝etvrti dio je psihološka ili moralna sklonost koju svi imamo, a koja pripada svakome pojedincu ("swabhava"). Vjerovao je kako je "swabhava" prije produkt ponovnog raďż˝anja i "karme" nego nauďż˝enih karakteristika. Naime, prema njegovom mišljenju Bog nije osoba, veďż˝ Istina sama. Na taj naďż˝in otkrivanjem vlastite istine pojedinac postiďż˝e svoj osobni duhovni cilj ("moksha"). Za Gandhija je duhovna obnova kljuďż˝na za istinsku slobodu svakog pojedinca.


Vrednote

Za Gandhija je Istina bila sve što je vaďż˝no, te je bila suštinski povezana s koncepcijama nenasilja i duhovne obnove, kao što su "Satyagraha" i "Swaraj". "Satyagraha" ne predstavlja samo politiďż˝ku metodu, veďż˝ i moralni iskaz o tome "na koji naďż˝in treba politiďż˝ki djelovati". Ako se aktivnosti nisu mogle provesti na ispravan naďż˝in, tada on radije nije ništa ďż˝inio.

Istina je takoďż˝er povezana s poniznošďż˝u, ďż˝istoďż˝om, celibatom i siromaštvom. Povezana je s jedinstvom (vjere i uvjerenja) i dobrotom ďż˝ovjeďż˝anstva. Uvijek je vjerovao da su ljudi u suštini dobri - to je vjerovanje u isto vrijeme bilo kljuďż˝ njegova uspjeha kao lidera i razlog njegovih neuspjeha. Vjerovao je u djelovanje, a ne u rijeďż˝i i govore.
Vjerovao je u marljivost i samopouzdanje. Zazirao je od modernog društva, a ponajviše od raspadanja ruralnih zajednica zbog odlaska ljudi u gradove. Gandhi je vjerovao da se zdravlje dostiďż˝e na najbolji naďż˝in prirodnim metodama. Nikada nije koristio moderne lijekove, osim u sluďż˝aju operacije slijepog crijeva.


Promjena

Cijeli njegov ďż˝ivot odnosi se na djelovanje, na poticanje pozitivnih promjena. U svojim nastojanjima je uspijevao, ali i griješio, no uvijek je išao naprijed te nikada nije odustajao od djelovanja s ciljem društvenog i duhovnog unapreďż˝enja, kako pojedinca tako i cjelokupne nacije. Neke je promjene uspio provesti, dok druge nije. U nekim je pak sluďż˝ajevima uspjeh stigao nekoliko godina nakon akcije. Primjerice, oporezivanje soli je u potpunosti ukinuto tek prilikom proglašenja neovisnosti.