Njegova je vizija, koju neki nazivaju vizijom "ukidanja rasnih predrasuda", djelomi�no nadahnuta marksizmom. Marksisti su oduvijek bili internacionalisti, prije negoli nacionalisti, te su se borili za klase, a ne za rase. Ju�noafri�ka komunisti�ka partija osnovana 1920. godine od strane �idovskih doseljenika i engleskih nekonformista, zna�ajno je utjecala na Afri�ki nacionalni kongres (ANC), iako nikada nisu uspjeli Nelsona Mandelu, Olivera Tamboa i ostale lidere privoljeti da postanu njihovim �lanovima. Njihov je utjecaj bio kako teoretski tako i ideološki, a temeljio se na tekstovima, pri�ama i revolucionarnoj tradiciji. Tokom godina, Ju�noafri�ka komunisti�ka partija postajala je i ekonomski sve sna�nija obzirom na financijsku podršku komunisti�kog, socijalisti�kog i socijaldemokratskoga svijeta, dakle Švedske, Norveške, Indije i SSSR-a. S druge strane, Mandelina stranka (ANC) vrlo je pragmati�no gledala na izvore financiranja pa su tako prihva�ali svaku pomo�, bilo da je dolazila od Libije (jedan Mandelin unuk kršten je kao "Gadafi"), Iraka, investitora u dijamante ili od multinacionalnih korporacija. Pri tome nikada nisu odstupali od svojih na�ela te nikada nisu skretali sa zacrtanog puta dr�e�i se poslovice afri�kog naroda Sotho koja ka�e kako "mnogo poto�i�a �ini veliku rijeku". Suprotno mišljenju nekih europskih i ameri�kih analiti�ara, Nelson Mandela i njegova stranka ANC uvijek su bili ideološki neovisni, iako im je financijska ovisnost stalno rasla. Kao rezultat te politi�ke neuravnote�enosti, ANC je ipak postala neka vrsta zaloga u velikoj igri politi�kih velesila koje su ote�avale Mandelino osloba�anje i mirnu reformu u Ju�noj Africi sve do raspada Isto�nog bloka 1989.-1990. godine.
Ostavština Mahatme Gandhija i Pandita Jawaharlala Nehrua
Još jedan izvor transnacionalne perspektive i ideja o skladnom su�ivotu Mandela je pronašao u tako�er ugnjetavanom indijskom stanovništvu Ju�ne Afrike, �iji su korijeni dolazili od radnika koje su britanske kolonijalne vlasti koristile za rad na lokalnim poljima še�erne trske. Samopouzdanje i vjera suvremenih indijskih boraca za slobodu po�ivali su na vjerovanju u Satyagraha mirovni pokret kojeg je zapo�eo i zagovarao Mahatma Gandhi, a �ija je vizija oslobodila Indiju 1947. godine. Gandhijeve ideje naišle su na plodno tlo u Ju�noj Africi gdje je �ivio i radio mnogo godina (1893.-1914.). Rani susreti Nelsona Mandele s miroljubivijim hinduisti�kim i muslimanskim aktivistima i njihovim ideologijama o slobodi stavili su na kušnju njegove stavove o ispravnom na�inu borbe za prava ju�noafri�kih crnaca, te se je s vremenom razvila bliska povezanost izme�u ANC-a i ju�noafri�kog indijskog stanovništva. Suradnja s drugim oslobodila�kim pokretima u Ju�noj Africi na kraju je o�ekivano navela vodstvo ANC-a da prihvati koncepcije multikulturalnosti i vjerske razli�itosti kako bi se postigao "zajedni�ki interes" kojeg Mandela �esto spominje.
© Mick Yates For Croatia © Novem d.o.o.
Materijal drawn from web site www.leader-values.com
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Osobno smatram kako je dobro �itati o tome što su i kako su radili "veliki lideri". Epitet "veliki" nam poma�e da ih lakše selekcioniramo, da znamo �ije �emo �ivote izu�avati kako ne bismo morali �itati mnoštvo �ivotopisa lidera koji su obilje�ili ljudsku povijest. Ono što mislim da mo�e zbuniti jest pitanje teorije i prakse. Kopiramo li tu�u praksu,