Osobno sam 1999. g. prisustvovao skupu na kojem je Nelson Mandela primio nagradu Gandhi-King Award za poticanje nenasilja u društvu. Nagradu mu je uru�ila gospo�ica Ela Gandhi, praunuka Mahatme Gandhija i �lanica parlamenta Ju�noafri�ke Republike koja je tom prilikom Mandelu opisala kao "�ovjeka koji je okon�ao antikolonijalni pokret zapo�et od Mahatme Gandhija" te kao "�ivu�e naslje�e Mahatme Gandhija; osobu koja je ustvari Gandhi Ju�noafri�ke Republike". Nadalje, Indija je 16. o�ujka 2001. g. Mandeli uru�ila nagradu International Gandhi Peace Prize na velikoj ceremoniji odr�anoj u predsjedni�koj pala�i u New Delhiju. "Mandelinim odlikovanjem", rekao je tada predsjednik Shri K.R. Narayanan, "odajemo po�ast posebnom junaku gandijevskog tipa koji personificira pobjedu ljudskog duha nad tiranskim silama." U svom zahvalnom govoru Mandela se prisjetio indijske potpore Ju�noafri�koj Republici u vrijeme višegodišnjih borbi protiv aparthejda.
Pogledamo li dalje u prošlost, vidimo da je govor Mohandasa Karamchanda Gandhija odr�an 1908. g. u Johannesburgu osvijestio san koji je kasnije pokretao oslobodila�ki pokret i koji se tek trebao ostvariti na globalnoj razini. Tada je Gandhi po prvi put iznio svoja promišljanja o slobodnoj Ju�noafri�koj Republici, viziju koja �e odjekivati cijelo stolje�e:
"Ako pogledamo u budu�nost [Ju�noafri�ke Republike], zar ne vidimo kako našem potomstvu moramo ostaviti naslje�e u kojem se sve rase miješaju i stvaraju civilizaciju kakvu svijet još nije vidio?"
Govor je prenesen u knjizi Gandhi and South Africa 1914-1948, zbirci tekstova objavljenih u Indiji pod uredni�kom paskom E.S. Reddya i Gopalkrishna Gandhija s posvetom "Za Nelsona Mandelu i njegove prijatelje". U toj se knjizi Gandhi spominje kao "ju�noafri�ki dar Indiji". Kada je u rujnu 1992. g. pušten iz zatvora, u vrijeme kada su demokratske reforme bile u punom zamahu, Nelson Mandela je rekao: "Gandhi je bio Ju�noafrikanac. Moramo nastaviti njegovati sje�anje na njegovo djelo i danas, kada je kraj aparthejda u Ju�noafri�koj Republici na dohvat ruke. Nikad ne smijemo zaboraviti �injenicu da je Gandhijeva filozofija klju� za pre�ivljavanje �ovje�anstva u 21. stolje�u."
Manilal Gandhi, sin Mahatme Gandhija ostao je �ivjeti u Ju�noafri�koj Republici, u ku�i svoga oca smještenoj u gradu Natalu. Indijski reformatorski pokret poticao je kaoti�ne, ali uspješne kampanje "gra�anskog neposluha" u cijelom JAR-u u ranim 1950-im. Me�u tim kampanjama posebno se isticala ona iz 1952. g., kada su se revolucionari suprotstavili izglasavanju Zakona o osobnim dokumentima i ostalim mjerama aparthejda. Otpor inspiriran indijskim mirnim prosvjedima pomalo je prešao u nasilje, te je s vremenom postao ilegalan. Tada je stranka ANC oformila svoju vojsku The Umkhonto we Sizwe ("Koplje nacije"), pripremaju�i se za vo�enje gerilskog rata. Za razliku od Gandhija, jednog od lidera ANC-a Alberta Lutulia - dobitnika Nobelove nagrade za mir 1960. g., ili pak nadbiskupa Desmunda Tutua - dobitnika Posebne nagrade za mir 1984. g., Nelson Mandela je zagovarao neizbje�no revolucionarno nasilje smatraju�i ga opravdanom reakcijom usmjerenom protiv nepravednih zakona. Mandela je u kona�nici odjenuo maskirnu uniformu i sudjelovao u vojnim vje�bama u Etiopiji kao i ve�ina drugih revolucionara.
© Mick Yates For Croatia © Novem d.o.o.
Materijal drawn from web site www.leader-values.com
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Osobno smatram kako je dobro �itati o tome što su i kako su radili "veliki lideri". Epitet "veliki" nam poma�e da ih lakše selekcioniramo, da znamo �ije �emo �ivote izu�avati kako ne bismo morali �itati mnoštvo �ivotopisa lidera koji su obilje�ili ljudsku povijest. Ono što mislim da mo�e zbuniti jest pitanje teorije i prakse. Kopiramo li tu�u praksu,