Sve ovo ukazuje na jedan paradoks: naime, revolucionari su se protiv stranaca borili uz pomo� maksima velikih intelektualaca, porijeklom upravo iz onih zemalja protiv kojih su se borili. Me�u Xhosa pjesnicima Mandeli je omiljen bio Krune Mkwayi (Mqhayi), �ije je stihove na engleski jezik preveo Robert Mshengu Kavanagh:

"Upoznali ste nas s istinom, istinu ste nam uskratili;
Upoznali ste nas sa ďż˝ivotom, ďż˝ivota ste nas lišili;
Poslali ste nam svjetlost, a mi sad sjedimo u mraku;
drhtimo, u mraku neznanja na svjetlom popodnevnom suncu."

Zatvorenici su takoďż˝er bili nadahnuti suvremenim juďż˝noafriďż˝kim piscima poput Nadine Gordimer, njihovog velikog simpatizera. No, nakon osloboďż˝enja kada je osnovana nova vlada u kojoj su bivši zatvorenici obnašali duďż˝nosti ministara, nastavili su citirati engleske pjesnike kao npr. dobitnika Nobelove nagrade Seamusa Heaneya:

"�u�eni plimni val pravde
mo�e se podi�i,
s njime nada
i povijesni stihovi."


Oslobo�enje vjere

U prosincu 1999. g. Parlament Svjetskih religija okupio se tek treďż˝i put od 1893. g., ovom prilikom u Capetownu. Mandela, koji je trebao u to vrijeme posjetiti SAD, izmijenio je plan kako bi prisustvovao skupu jer je dogaďż˝aj smatrao iznimno vaďż˝nim. ďż˝elio se obratiti sudionicima. U svom zakljuďż˝nom govoru 5. prosinca, naglasio je posebnu vaďż˝nost vjere u osloboďż˝enju njegove zemlje, što je bilo u suprotnosti s prevladavajuďż˝om propagandom koja ga je skoro pola stoljeďż˝a prikazivala nevjernikom: "U našoj zemlji moja generacija je produkt vjerskog obrazovanja. Odrasli smo u vremenima kada je vlada ove zemlje brinula iskljuďż˝ivo o bijelcima, koji ďż˝ine manje od 15% sveukupnog stanovništva. Naše obrazovanje ih uopďż˝e nije zanimalo. U našoj zemlji su vjerske institucije, bez obzira da li se radilo o kršďż˝anskim, muslimanskim, hinduskim ili ďż˝idovskim, bile te koje su kupovale zemlju, gradile škole, zapošljavale uďż˝itelje i plaďż˝ale iste. Bez crkve, bez vjerskih institucija nikad ne bih danas bio na ovom mjestu. Iz tog razloga sam, kada sam trebao poďż˝etkom mjeseca posjetiti SAD, promijenio svoje planove. Izuzetno cijenim vjeru. Tko je u vrijeme aparthejda proveo neko vrijeme u zatvoru i svojim oďż˝ima vidio surovu okrutnost ďż˝ovjeka prema ďż˝ovjeku, taj zna o ďż˝emu govorim. I opet su nam vjerske institucije, bez obzira kojoj religiji pripadale, davale nadu da ďż˝emo jednog dana izaďż˝i iz pakla. Te su institucije prikupljale novac za našu djecu koja su ďż˝esto kao i mi odlazila u zatvor da bi jednoga dana svi oni iz tog istog zatvora izašli obrazovani, sve zbog potpore vjerskih institucija. Zato ďż˝u im uvijek biti zahvalan. Pozivam vas da što više ďż˝itate religijske tekstove koji u osnovi svi upuďż˝uju na isto: na koji naďż˝in BITI ďż˝ovjek. Sve vam ovo govorim kako biste shvatili da je javno mišljenje stvoreno oko pokreta osloboďż˝enja potpuno netoďż˝no. Istina je drugaďż˝ija: vjera je uvijek bila u samoj srďż˝i svega što smo radili."

Mandela je tom prilikom tako�er iznio svoju viziju budu�nosti: "Kao nikada do sada, u 21. stolje�u vjera �e odigrati klju�nu ulogu u vo�enju i inspiriranju �ovje�anstva kako bi se ono uspjelo suo�iti s novim izazovima na ispravan na�in."

Komentar

Antun Toni Rehak

Osobno smatram kako je dobro ďż˝itati o tome što su i kako su radili "veliki lideri". Epitet "veliki" nam pomaďż˝e da ih lakše selekcioniramo, da znamo ďż˝ije ďż˝emo ďż˝ivote izuďż˝avati kako ne bismo morali ďż˝itati mnoštvo ďż˝ivotopisa lidera koji su obiljeďż˝ili ljudsku povijest. Ono što mislim da moďż˝e zbuniti jest pitanje teorije i prakse. Kopiramo li tuďż˝u praksu,

pročitaj...