Ciljevi obrazovanja

Ustav, koji je nadopunjen Akcijskim planom, naglašava vaďż˝nost obrazovanja veďż˝ spomenutog u Povelji o ljudskim pravima:

"Svi ljudi imaju pravo na:
1. osnovno obrazovanje, uklju�uju�i i osnovno obrazovanje odraslih;
2. daljnje obrazovanje, koje dr�ava raznim mjerama mora u�initi pristupa�nim i dostupnim."

Tako se Ustav opet mo�e sagledati kao nadopuna Povelje o slobodi Afri�kog nacionalnog kongresa iz 1955. g.:

"Svi ďż˝e ljudi imati jednako pravo koristiti svoj jezik, razviti vlastitu kulturu i obiďż˝aje… Cilj obrazovanja je poduďż˝iti mlade ljude kako bi zavoljeli svoj narod i kulturu, njegovali bratstvo meďż˝u ljudima, slobodu i mir. Obrazovanje mora biti besplatno, obavezno, univerzalno i jednako za svih. Više obrazovanje i tehniďż˝ka izobrazba moraju biti takoďż˝er svima dostupni, uz pomoďż˝ drďż˝avnih poticaja i stipendija temeljenih na zaslugama. Nepismenost odraslih mora se iskorijeniti opširnim drďż˝avnim planom obrazovanja."

Danas ljudi mogu posjetiti The Nelson Mandela Gateway to Robben Island Museum Heritage Services (i zgradu muzeja koja je dovršena u prosincu 2001. g. ) te brodom posjetiti kaznionicu koju je Mandela pretvorio u sveuďż˝ilište. Na Robben Islandu se takoďż˝er nalazi i osnovna škola Robben Island, škola integracije i meďż˝unarodne svjesnosti.


Što je u imenu?

Mandela nikada nije ďż˝elio da se mjesta nazivaju njegovim imenom. Rijetke iznimke su škole i obrazovne institucije kao Nelson Mandela School of Medicine u Durbanu, srednja škola Dr. Nelson Mandela u Western Capeu, Nelson Mandela School u Njemaďż˝koj osnovana 1984. g., ili pak Nelson Mandela School of Public Policy and Urban Affairs u Baton Rougeu, SAD.

Vrlo zna�ajna karakteristika koja nam govori o njegovoj brizi za budu�e generacije je osnivanje zaklade Nelson Mandela Children's Fund u koju je on sam upla�ivao tre�inu svoje pla�e u periodu od pet godina.

Komentar

Antun Toni Rehak

Osobno smatram kako je dobro ďż˝itati o tome što su i kako su radili "veliki lideri". Epitet "veliki" nam pomaďż˝e da ih lakše selekcioniramo, da znamo ďż˝ije ďż˝emo ďż˝ivote izuďż˝avati kako ne bismo morali ďż˝itati mnoštvo ďż˝ivotopisa lidera koji su obiljeďż˝ili ljudsku povijest. Ono što mislim da moďż˝e zbuniti jest pitanje teorije i prakse. Kopiramo li tuďż˝u praksu,

pročitaj...