Klasi�na glazba i biznis: Slu�anje, vo�enje, u�enje

Alf Westelius Alf Westelius, profesor na Stockholm School of Economics.

Timski rad je zna�ajna kategorija u svakoj organizaciji. Svijet sporta se pretvorio u izvor nadahnu�a i metafori�kih slika koje poslovni svijet koristi kako bi unaprijedio liderstvo. Kako mnogo vremena provodim u sviranju klasi�ne glazbe, u orkestru i guda�kom kvartetu pronalazim nadahnu�e koje mi poma�e u unapre�ivanju timskog rada.

Simfonijski orkestar

U posljednje vrijeme u Švedskoj je postalo popularno unajmiti dirigenta da vas poduďż˝ava o liderstvu. Simfonijski orkestar veoma je sliďż˝an hijerarhijskoj organizaciji, no odreďż˝ene razlike ipak postoje. Poput lidera u organizaciji, dirigent zadrďż˝ava pravo na konaďż˝nu odluku dok se bavi interpretiranjem, sinkroniziranjem i sliďż˝no. Ovisno o znaďż˝ajkama instrumentalnog djela, dirigent moďż˝e predlagati i rješenja tehniďż˝kih problema, npr. je li bolje koristiti gudalo ili prste. Na orkestar treba gledati kao na hijerarhiju koja se dijeli na razliďż˝ite instrumentalne skupine na ďż˝ijem se ďż˝elu uvijek nalazi lider. Tijekom probe ti lideri odluďż˝uju o tehniďż˝kim pitanjima, te koriste pokrete i gestikulaciju za sinkronizaciju izvoďż˝enja. 

Liderstvo dirigenta ustvari se odnosi na ďż˝enu ili muškarca na samome vrhu koji svoju ideju ili viziju pokušavaju prenijeti ďż˝lanovima organizacije, tj. glazbenicima. Kao glazbenik, ovim tekstom namjeravam ďż˝itateljima pojasniti što to znaďż˝i "biti voďż˝en", na koji naďż˝in interpretirati poruke lidera skupine i suraďż˝ivati s ostalim ďż˝lanovima orkestra. 

Slijediti dirigenta sliďż˝no je kao i slijediti menadďż˝era u poslovnoj organizaciji. Svaki pojedini orkestar razvija vlastiti osjeďż˝aj o tome kako svirati prema uputama, tj. pokretima dirigenta - na zamah štapiďż˝a ili malo kasnije - na isti naďż˝in na koji u organizaciji postoji kultura praďż˝enja uputa menadďż˝era. U orkestru je slušanje mnogo vaďż˝nije od tempa i ostalih pitanja vezanih za sinkronizaciju. Dirigent postavlja osnovni tempo, a konaďż˝ni tempo nastaje u kombinaciji: praďż˝enja ostalih instrumenata i promatranja uputa lidera. Sliďż˝no je i s glasnoďż˝om - dirigent osigurava osnovnu ideju koja se zatim korigira u skladu s audio inputom ostalih instrumenata.

Sinkronizacija takoďż˝er traďż˝i da se neprestano prati visina tona ostalih instrumenata, posebice onih instrumenata koji sviraju zajedniďż˝ke dionice ili paralelne glazbene oblike. Svaki glazbenik prima osjetilne inpute drugih glazbenika. Buduďż˝i da se ďż˝lanovi orkestra grupiraju prema funkciji ili instrumentu, usklaďż˝ivanje s kolegama koji su fiziďż˝ki udaljeni od vas predstavlja doista zahtjevan zadatak. Baš kao i u organizaciji, usklaďż˝enost se najlakše postiďż˝e kada srednje menadďż˝ere (lidere skupine) smjestimo jedne pored drugih te u neposrednu blizinu glavnog menadďż˝era (dirigenta). Meďż˝utim, ostaje ďż˝injenica da ďż˝lanovi orkestra mogu lakše razumjeti i komunicirati s drugim glazbenicima, nego što to mogu ďż˝lanovi poslovne organizacije kako bi stvorili sliku cjelovitosti poslovanja, tj. "veliku sliku".