Svakodnevni razgovori predstavljaju neku vrstu improvizacije. Štoviše, oni predstavljaju zajedni�ku improvizaciju. Sretnete neku novu osobu i zajedno oblikujete govor. Osje�aji i informacije, sjajno koordinirani, razmjenjuju se me�u sugovornicima. Kvalitetna konverzacija mnogo je više od "nala�enja na sredini puta". Kvalitetnu konverzaciju obilje�ava razvijanje ne�eg novog, za oba sugovornika.
Stephen Nachmanovitch, Free Play: The Power of Improvisation in Life and Arts
Neki tvrde kako nas svira�i jazza mogu podu�iti praksi menad�menta. Ja bih rekla da nam u tu svrhu mnogo više poma�u improvizacije na kazališnim daskama. Kao studentica scenskih umjetnosti, u nastavku teksta �u iznijeti osobna iskustva koja sam sakupila rade�i s kolegama u kazalištu te ih zatim povezati s teorijom i praksom organizacijskog u�enja.
U razdoblju od 1994. do 1995. godine postavila sam si neke �ivotne ciljeve u ostvarenje kojih sam bila spremna ulo�iti svoje slobodno vrijeme: neki od njih su bili vezani za uobi�ajeni akademski �ivot (pregled teksta nove knjige, pisanje novih tekstova i priprema istih za izdavanje), dok su drugi bili više osobne prirode (ure�ivanje oku�nice, povezivanje s folklornim grupama s kojima sam izgubila kontakt nakon preseljenja iz Bostona u Kaliforniju). Nakon godina predavanja tri ve�eri u tjednu (na poslijediplomskom studiju kojeg poha�aju zaposleni studenti), iznenada sam otkrila kako mi se u �ivotu stvorilo slobodno vrijeme za istra�ivanje novih aktivnosti. Gradsko kazalište je upravo u to vrijeme primalo nove polaznike na te�aj glume, što me je ponukalo da se i sama prijavim. Polaznika nije bilo baš mnogo, samo nas �etvero. Da sam unaprijed znala da �u biti najstarija u grupi, da profesor ne�e imati iskustva u radu s odraslima te da �e tema te�aja nositi naziv "improvizacija", sigurno se ne bih prijavila.
Negdje na polovici te�aja, dok sam izbjegavala pojedine satove pod utjecajem tjeskobe i sumnje, ugledala sam obavijest drugog kazališta koje je organiziralo te�aj glume, ali u stvarnom okru�enju, dakle, na kazališnim daskama. Odmah sam se prijavila i promijenila grupu. Kako je nova grupa ve� odradila dva susreta, profesor me je nevoljko uklju�io u rad. Pristao je tek nakon mojeg uvjeravanja i prijedloga da me mo�e slobodno izbaciti ako nešto ne bude u redu.
Do kraja iste ve�eri sam osjetila kako sam se "zaka�ila", iako su satovi bili sli�no koncipirani kao i oni na temu improvizacije. Profesor nas je uputio da se klonimo starih iskustava (obrazaca) te da se otvorimo novom. Te�aj sam sa zadovoljstvom završila, upisala naredni semestar, a sljede�e godine još dva. Pored samog eksplicitnog sadr�aja te�aja, otkrila sam kako su vje�be i iskustva s kazališnih dasaka nevjerojatno pou�ni i primjenjivi, ne samo za poboljšanje predava�kih vještina ve� i za menad�ment organizacija, te za unapre�enje teorije i prakse organizacijskog u�enja.
© SoL, Society for Organizational Learning, 2004.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�