Odr�avanje pozornosti, ne samo na glazbenike s kojima svirate nego i na dirigenta, zahtijeva vje�bu. Što bolje poznajete dionicu koju svirate, što ste du�e u orkestru i što ste bolje upoznati s cijelom skladbom, to ste sposobniji kvalitetnije slušati kolege te zbog toga i kvalitetnije prilagoditi vlastitu izvedbu njihovoj. Svaki pojedini glazbenik razvija svoj vlastiti zvuk, posebne pokrete, ponašanje i odgovore na upute. Iskusni instrumentalisti od samog po�etka sudjelovanja u orkestru mogu posti�i zavidnu razinu usuglašenosti. No ipak, vrhunska izvedba uvijek tra�i mnogo vje�be s istim kolegama.
Za vrijeme izvedbe dirigent gestikulacijama prenosi upute, dok na probi detalje pojašnjava rije�ima. Ta se pojašnjenja obi�no odnose na ekspresiju i naglasak (te�ište), odnosno direktne upute poput: "Oboe su na ovome dijelu preglasne", "Tromboni trebaju usporiti" ili "Druga violina kasni".
Glazbenici o�ekuju vizionara i detaljne upute, a status dirigenta utje�e na kvalitetu prihva�anja. Prihvatljivije im je kada ih upu�uje ili kudi poznati, poštovani dirigent, nego po�etnik ili manje ugledni dirigent. No, sama mo� koju formalni polo�aj dirigenta donosi sa sobom nije dovoljna kako bi njegova rije� bila i posljednja budu�i da je neposluh, u ve�oj ili manjoj mjeri, uvijek prisutan. Ako se upute dirigenta zanemaruju, mehanizmi funkcioniranja orkestra se remete, što obi�no vodi prema lošoj kona�noj izvedbi. Jedino u kriznim situacijama, kada dirigent primjerice pogriješi ritam, neposluh mo�e spasiti izvedbu.
Izvo�enje, npr. simfonije, u potpunosti razotkriva "isporu�enu uslugu" budu�i da su svi pojedinci - po�evši od glazbenika, preko vo�a skupina (srednjih menad�era), sve do dirigenta (lidera) - u direktnom kontaktu s "klijentom" koji na licu mjesta procjenjuje njihovu izvedbu. Iako u poslovnom svijetu �esto nailazimo na timsko djelovanje stotinjak ljudi, "trenutak istine" rijetko se kada odnosi na tim u cijelosti te je rijetko kada u potpunosti transparentan, kao što je to slu�aj s orkestrom na pozornici.
Guda�ki kvartet
Ako pozornost pomaknemo s velike hijerarhijske organizacije (simfonijski orkestar) na manju organizaciju, poput guda�kog kvarteta, uo�it �emo postojanje posve druga�ije forme. Kod guda�kog kvarteta su interpretacija, sinkronizacija, izbor glazbe te razli�ite mogu�nosti izvedbe više-manje centralizirani, distribuirani i uistinu kolektivni. Pa ipak, iskustvo mi govori da guda�ki kvartet više naginje samoorganiziranju, a manje hijerarhiji.
© SoL, Society for Organizational Learning, 2004.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�