Postavljanje i dostizanje standarda

Nakon odsviranog komada zapoďż˝inje razgovor. Postoji li u kvartetu glazbenik koji je iskusniji od drugih, tada obiďż˝no on predlaďż˝e daljnje korake koje ďż˝e ostali slijediti. No ipak, donošenje odluke konsenzusom mnogo je ďż˝ešďż˝a situacija. Nakon toga kreďż˝e se iznova s izvoďż˝enjem te se po prvi puta testira koncentracija i mentalna kalibracija. Ako su ďż˝lanovi kvarteta na istoj razini koncentracije, sviranje se nastavlja podrďż˝ano kratkim uputama nekog od ďż˝lanova. Ako je pak netko od ďż˝lanova manje koncentriran ili manje agilan, uzima se kratka stanka. U drugaďż˝ijem, manje otvorenom ozraďż˝ju, kada postane jasno da se pojedini glazbenik nije uklopio na zadovoljavajuďż˝i naďż˝in, cjelokupni ne-hijerarhijski protok zajedniďż˝kog promišljanja i djelovanja se urušava, te jedan od ďż˝lanova preuzima ulogu "supervizora" kako bi tom manje agilnom glazbeniku osigurao jasne upute. Opisana metoda je veoma uďż˝inkovita iako u isto vrijeme "ubija" magiju "protoka".

Kada zapoďż˝ne uvjeďż˝bavanje sloďż˝enih dionica, odreďż˝eno vrijeme se prestaje svirati cijeli glazbeni komad buduďż˝i da izvoďż˝aďż˝i svoju paďż˝nju posveďż˝uju detaljima. Proba poďż˝inje sliďż˝iti na kanban proizvodnu liniju gdje svaki ďż˝lan raspolaďż˝e pravom da "povuďż˝e ruďż˝icu" kojom zaustavlja traku, odnosno sviranje, te usmjerava paďż˝nju na problem koji se ukazao. Slijede razgovori, dokazivanje, pomno muziciranje, analiziranje, utvrďż˝ivanje korijena problema te novi pokušaj dostizanja postavljenih standarda. Primarni je cilj ove faze uoďż˝avanje osnovnih ritmiďż˝kih neslaganja, dok je drugi cilj utvrďż˝ivanje dionica koje kvartet treba dodatno uvjeďż˝bati. Ponekad se dogodi da samo jedan takt privuďż˝e paďż˝nju glazbenika te se samo za taj jedan takt potroši mnogo vremena kako bi se postigla ispravna intonacija i ekspresija. U drugom sluďż˝aju ďż˝lanovi kvarteta analiziraju kraďż˝u dionicu, lagano je izvode da bi je zatim spojili u novu cjelinu koja odraďż˝ava ďż˝eljene standarde. Ponekad se dogaďż˝a i to da se neki problem jednostavno ne moďż˝e riješiti.

Dogovori o dionicama koje je potrebno dodatno uvjeďż˝bati te o razini "prihvatljive" kvalitete koju treba dostiďż˝i ďż˝esto se odvijaju na više razina. Vrlo je bitno da se raspoloďż˝ivo vrijeme upotrijebi na uďż˝inkovit naďż˝in kako bi konaďż˝an rezultat bio svima prihvatljiv. Drugi je problem u razliďż˝itosti ďż˝lanova s obzirom na njihovu sklonost ritmu, intonaciji, jasnoďż˝i, kvaliteti tona i ostalim aspektima glazbene izvedbe. Iako grupa sama stvara i postavlja standarde kvalitete, na njih mogu utjecati i vanjski ďż˝imbenici. Jedan od ďż˝lanova moďż˝da nema na raspolaganju jednaku koliďż˝inu vremena za vjeďż˝bu kao i drugi pa je stoga sklon prihvatiti niďż˝u razinu kvalitete. Drugi ďż˝lan se pak zbog publike ili nekog posebnog slušatelja moďż˝e osjeďż˝ati posebno odgovornim za kvalitetu izvedbe. Treďż˝eg moďż˝da odabrani glazbeni komad ne inspirira dovoljno te ďż˝e stoga takoďż˝er prihvatiti slabiju kvalitetu. Ako kvartet nastoji funkcionirati na visokoj razini, pojedinaďż˝ne teďż˝nje ne smiju biti znaďż˝ajno razliďż˝ite. Vaďż˝an aspekt razvoja dugotrajnih kvalitetnih odnosa unutar kvarteta proizlazi iz poznavanja pojedinaďż˝nih standarda i procjenjivanja vlastitih u odnosu na ostale.