Postavljanje i dostizanje standarda
Nakon odsviranog komada zapo�inje razgovor. Postoji li u kvartetu glazbenik koji je iskusniji od drugih, tada obi�no on predla�e daljnje korake koje �e ostali slijediti. No ipak, donošenje odluke konsenzusom mnogo je �ešï¿½a situacija. Nakon toga kre�e se iznova s izvo�enjem te se po prvi puta testira koncentracija i mentalna kalibracija. Ako su �lanovi kvarteta na istoj razini koncentracije, sviranje se nastavlja podr�ano kratkim uputama nekog od �lanova. Ako je pak netko od �lanova manje koncentriran ili manje agilan, uzima se kratka stanka. U druga�ijem, manje otvorenom ozra�ju, kada postane jasno da se pojedini glazbenik nije uklopio na zadovoljavaju�i na�in, cjelokupni ne-hijerarhijski protok zajedni�kog promišljanja i djelovanja se urušava, te jedan od �lanova preuzima ulogu "supervizora" kako bi tom manje agilnom glazbeniku osigurao jasne upute. Opisana metoda je veoma u�inkovita iako u isto vrijeme "ubija" magiju "protoka".
Kada zapo�ne uvje�bavanje slo�enih dionica, odre�eno vrijeme se prestaje svirati cijeli glazbeni komad budu�i da izvo�a�i svoju pa�nju posve�uju detaljima. Proba po�inje sli�iti na kanban proizvodnu liniju gdje svaki �lan raspola�e pravom da "povu�e ru�icu" kojom zaustavlja traku, odnosno sviranje, te usmjerava pa�nju na problem koji se ukazao. Slijede razgovori, dokazivanje, pomno muziciranje, analiziranje, utvr�ivanje korijena problema te novi pokušaj dostizanja postavljenih standarda. Primarni je cilj ove faze uo�avanje osnovnih ritmi�kih neslaganja, dok je drugi cilj utvr�ivanje dionica koje kvartet treba dodatno uvje�bati. Ponekad se dogodi da samo jedan takt privu�e pa�nju glazbenika te se samo za taj jedan takt potroši mnogo vremena kako bi se postigla ispravna intonacija i ekspresija. U drugom slu�aju �lanovi kvarteta analiziraju kra�u dionicu, lagano je izvode da bi je zatim spojili u novu cjelinu koja odra�ava �eljene standarde. Ponekad se doga�a i to da se neki problem jednostavno ne mo�e riješiti.
Dogovori o dionicama koje je potrebno dodatno uvje�bati te o razini "prihvatljive" kvalitete koju treba dosti�i �esto se odvijaju na više razina. Vrlo je bitno da se raspolo�ivo vrijeme upotrijebi na u�inkovit na�in kako bi kona�an rezultat bio svima prihvatljiv. Drugi je problem u razli�itosti �lanova s obzirom na njihovu sklonost ritmu, intonaciji, jasno�i, kvaliteti tona i ostalim aspektima glazbene izvedbe. Iako grupa sama stvara i postavlja standarde kvalitete, na njih mogu utjecati i vanjski �imbenici. Jedan od �lanova mo�da nema na raspolaganju jednaku koli�inu vremena za vje�bu kao i drugi pa je stoga sklon prihvatiti ni�u razinu kvalitete. Drugi �lan se pak zbog publike ili nekog posebnog slušatelja mo�e osje�ati posebno odgovornim za kvalitetu izvedbe. Tre�eg mo�da odabrani glazbeni komad ne inspirira dovoljno te �e stoga tako�er prihvatiti slabiju kvalitetu. Ako kvartet nastoji funkcionirati na visokoj razini, pojedina�ne te�nje ne smiju biti zna�ajno razli�ite. Va�an aspekt razvoja dugotrajnih kvalitetnih odnosa unutar kvarteta proizlazi iz poznavanja pojedina�nih standarda i procjenjivanja vlastitih u odnosu na ostale.
© SoL, Society for Organizational Learning, 2004.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�