Potraga za kvalitetom sastoji se od dva logiďż˝ka koraka (koji ne moraju biti uzastopni). Prvi se odnosi na otkrivanje pogrešaka. Drugi korak interpretaciju ďż˝ini intrigantnom. Kriteriji kvalitete prvog koraka bave se odstupanjima, odnosno kategorijama poput "usklaďż˝eno", "ritmiďż˝ki toďż˝no", itd. Apsolutni ciljevi koji se odnose na visinu tona i ritam se objektivno definiraju, dok kvartet kontinuirano utvrďż˝uje kriterije usklaďż˝enosti i ritmiďż˝nosti. Kod pojedinih je glazbenika tolerancija na odstupanja u visini tona ponekad suďż˝ena. Drugi moďż˝da ďż˝ele oštriji ritam što rezultira time da se glazbenik koji zastupa promjenu tonaliteta povuďż˝e ili se moďż˝e dogoditi da teďż˝nja ka savršenstvu poraste što ďż˝e zahtijevati ulaganje veďż˝e koliďż˝ine vremena kako bi se dostigli novi standardi.

Argumenti pojedinog glazbenika evaluiraju se na temelju procjene njegove struďż˝nosti od strane drugih ďż˝lanova kvarteta, u odnosu na njegovu usklaďż˝enost s opďż˝im vrijednostima glazbene zajednice, s obzirom na kvalitetu njegovog liderstva te u odnosu na razinu "vlasništva" koju taj glazbenik ima prema glazbenom komadu koji se izvodi. ďż˝lana koji je odabrao izvedbu ili okupio kvartet ostali glazbenici mogu smatrati odgovornijim za konaďż˝ne performanse.

Drugi korak, dostizanje intrigantne interpretacije, ukljuďż˝uje viši stupanj razvoja normi i ideala. Hoďż˝e li veďż˝a brzina unaprijediti izvedbu? Koju koliďż˝inu emocija ďż˝elimo unijeti u dionicu? Je li postignut balans meďż˝u razliďż˝itim instrumentima, te ako nije, treba li moďż˝da viola biti glasnija, a ostali instrumenti tiši? Put za dostizanje konsenzusa i poboljšanje performansi u skladu s utvrďż˝enim idealom predstavlja neku vrstu interaktivne evolucije znanja. Netko moďż˝e rijeďż˝ima formulirati odreďż˝enu ideju te ju zatim demonstrirati kolegama. Zatim slijedi ponavljanje te ideje uz istovremeno duboko slušanje (emocionalna komponenta je vaďż˝na), nakon ďż˝ega nositelj ideje ili netko treďż˝i iznosi svoje doďż˝ivljaje. Opisani dio je izuzetno vaďż˝an jer osigurava osjeďż˝aj "protoka" - odnosno kreativnog, ugodnog postignuďż˝a i poboljšanja. Ukoliko se on prekine, mogu se pojaviti frustracije.


Promišljanje o kvartetu i biznisu

Iako je simfonijski orkestar funkcionalno i hijerarhijski organiziran, mnoge se odgovorne odluke donose na lokalnoj razini što na prvi pogled nije vidljivo. Kod gudaďż˝kog kvarteta formalna struktura ne postoji, a sve se odvija na principu samoorganizacije. Premda jedan od ďż˝lanova ponekad dominira u predlaganju i kreiranju odluka, kvartet ne poznaje lidera i podreďż˝ene u tradicionalnom smislu. Nema ďż˝ak ni formalnog, rotirajuďż˝eg vodstva kojeg smo susretali u samoorganiziranim grupama švedske industrije sedamdesetih i osamdesetih godina. Kvartet neprestano mijenja vodstvo - iz trenutka u trenutak, od problema do problema - te na taj naďż˝in stvara stalni konsenzus u odnosu na postavljanje i razvijanje standarda i donošenje pojedinih odluka.