Komunikacija je kod gudaďż˝kog kvarteta višeslojna i višeosjetilna. Fiziďż˝ka blizina ďż˝lanova otvara raznolike moguďż˝nosti, emocionalna angaďż˝iranost osigurava kontekst, a neverbalni zadaci i potreba za stalnim usklaďż˝ivanjem stvaraju potrebu za korištenjem svih raspoloďż˝ivih osjetilnih podraďż˝aja. Kod veďż˝ih i geografski disperziranih timova fiziďż˝ka bliskost koja osigurava kvalitetnu komunikaciju ne postoji. ďż˝lanovi simfonijskog orkestra djeluju u situaciji odreďż˝ene fiziďż˝ke bliskosti, no sam njihov broj - koji prijeďż˝i vidik i slušanje - iskljuďż˝uje moguďż˝nost kvalitetne komunikacije koju ima kvartet, te promovira hijerarhiju i strogo odreďż˝ivanje uputa.

U poslovnim organizacijama racionalnost se uvijek stavlja ispred emocija. Takvo odreďż˝enje ograniďż˝ava komunikaciju. Verbalna i grafiďż˝ka izvješďż˝a, prezentacije i poslovni sastanci ograniďż˝avaju komunikaciju na rijeďż˝i i grafikone. Individualizacija zadatka uz minimalizaciju suďż˝eljavanja i minimalno vrijeme za zajedništvo, znaďż˝ajno ograniďż˝ava uďż˝enje i razvoj kvalitetnije komunikacije.

U poslovnom svijetu ljudi se koriste posebnim metodama "team buildinga", poput raftinga ili zajedni�kog kuhanja, kako bi nadoknadili nedostatak kvalitetne komunikacije u obavljanju svakodnevnih radnih zadataka. Ponekad radim s ljudima s kojima sam svirao u kvartetu i do odre�ene mjere nam iskustvo iz kvarteta poma�e u postizanju kvalitetnije komunikacije na poslu. Iako su rafting, kuhanje ili zajedni�ko muziciranje potrebne metode za izgradnju temeljnih sposobnosti, smatram kako bi lideri i menad�eri morali prona�i nove mogu�nosti (na�ine rada) koje bi u dnevnom radnom rasporedu osigurale prostor za kvalitetniji dijalog.

Na primjeru glazbenog kvarteta vidimo da je vjeďż˝banje ustvari osnovna aktivnost, a izravni dodir s publikom, odnosno "klijentom", sekundarna aktivnost u kojoj se provodi mnogo manje vremena. Moďż˝da se moďż˝e zakljuďż˝iti kako su ďż˝lanovi kvarteta sami sebi klijenti? Oni ne sviraju kako bi zaradili za ďż˝ivot, veďż˝ upravo suprotno, redovna zarada im omoguďż˝ava sviranje. Meďż˝utim, i za vrijeme vjeďż˝be publika postoji. ďż˝lanovi kvarteta sami odluďż˝uju o standardima kvalitete i idealima, na temelju svojih iskustava i razmišljanja o tome što publika cijeni i voli te kako ďż˝e reagirati na njihovu izvedbu. Za vrijeme izvedbe dolazi do posredne interakcije s publikom kada se u zraku osjeďż˝a njihova paďż˝nja ili pomanjkanje iste, zanos ili negodovanje u odnosu na glazbu koja se izvodi.

U poslovnom okruďż˝enju s jedne strane postoje intenzivne i vidljive interakcije, dok se s druge strane one ďż˝ine priliďż˝no ograniďż˝enima. Primjer prvoga su prodajni timovi koji kroz interakcije dolaze do sklapanja ugovara s klijentom, a primjer drugoga su dizajneri raďż˝unalnih programa koji u veďż˝ini sluďż˝ajeva nisu u izravnom kontaktu s klijentom, ili pak osoblje kuhinje koje rijetko kada ulazi u blagovaonicu kako bi se upoznalo s gostima. Orkestar moďż˝emo postaviti otprilike na sredinu te zamišljene ljestvice. Mnogo vremena provode u vjeďż˝bi, ali i u izvoďż˝enju. Za vrijeme izvedbe, interakcija orkestra s publikom sliďż˝na je onoj kvarteta, ali struktura upravljanja ograniďż˝ava slobodu reakcije njegovih ďż˝lanova.