"Uvijek iznova upozoravam svoje studente u Europi i u Americi: nemojte te�iti za uspjehom - što više te�ite za njim i postavljate ga za cilj, to �ete ga lakše promašiti. Zbog toga što se za uspjehom, kao ni za sre�om, ne mo�e tr�ati. Uspjeh je nenamjerna sporedna posljedica naše osobne posve�enosti cilju koji je viši od nas samih, naše predanosti drugome, a ne samom sebi. Sre�a se mora dogoditi, a to se isto odnosi i na uspjeh; morate dopustiti da se on dogodi, a ne da ga nastojite posti�i. Slušajte što vam nala�e vaša savjest i ostvarite to na na�in kako najbolje znate i umijete. Tada �ete do�ivjeti, dugoro�no gledano - naglašavam dugoro�no gledano, da �e vas uspjeh pratiti samo zato jer ste zaboravili misliti na njega."
Po�imo sada dva tisu�lje�a u prošlost. �uveni kineski mudrac Lao Tse opisao je odliku nesebi�nosti lidera sljede�im prakti�nim rije�ima:
"Nebo i zemlja postoje ne zato što su sebi�ni, ve� postoje radi svih bi�a.
Mudri lider, koji poznaje ovu istinu, svoju egocentri�nost dr�i pod nadzorom,
te je upravo zbog toga uspješan.
Prosvijetljeno liderstvo treba poistovjetiti sa slu�enjem, a ne sa sebi�nosti.
Lider napreduje i dulje se zadr�ava na funkciji ukoliko dobrobit svih stavlja iznad
svoje osobne dobrobiti."
I na kraju, vratit �emo se oko 5.000 godina u prošlost. To je bilo doba kad je na bojnom polju Kurukšetra nastala Bhagavad-Gita, poznata knjiga o duhovnosti (sastavni dio Mahabharate), u kojoj je istaknuto na�elo niskamakarme. Na�elo se odnosi na predano obavljanje svoje du�nosti bez brige za vlastitu korist koja �e rezultirati iz toga. Upravo je o�ekivanje dobrobiti temeljni razlog brige, tjeskobe i nemira, a uznemireni um negativno utje�e na ishod našeg djelovanja.
Igramo li tenis tako da jednim okom neprestano motrimo semafor s rezultatima, tada postoji velika vjerojatnost da �emo s vremenom sve slabije i slabije poga�ati lopticu. S druge strane, ako se usredoto�imo na samu lopticu, tada �emo igru odigrati najbolje što mo�emo.