S druge strane, osoba bez inicijative gubi vrijeme u o�ekivanju da se nešto dogodi. Ona se boji riskirati. "Nitko mi nije rekao", "nije bilo nare�eno", "nisam znao" i sli�no rije�i su lidera koji ne posjeduje kvalitetu inicijative. Osoba koja ju suprotno tome posjeduje, �ini da se stvari doga�aju.
Strah od pogreške velika je prepreka za inicijativu. Zbog toga uzajamno povjerenje pra�eno prijenosom odgovornosti i ovlaštenja za donošenje odluka stvara okru�enje u kojem inicijativa do�ivljava procvat. Vrlo je va�no da najviši lideri stvaraju takvo kreativno okru�enje u kojem je "griješiti ljudski".
Ako na ispravan na�in koristimo sposobnost razlu�ivanja, vjerojatnost da po�inimo pogrešku bit �e manja. Ako se ipak u�ini pogreška, tada se ona odmah treba ispraviti, ali više kao dio procesa u�enja, nego kao nekakvo ka�njavanje. Na taj na�in dolazi do rasta i razvoja inicijative.
Inicijativu je mogu�e razviti navikom promišljanja o budu�nosti. Lider bi trebao odvojiti neko vrijeme kako bi u tišini razmislio o odabranom na�inu djelovanja i sagledao mogu�e poteško�e i probleme koji u svezi s time mogu nastati.
5. BITI, univerzalna unutarnja struktura lidera: Poznavanje posla i sebe
Znanje je va�na komponenta univerzalne unutarnje strukture dobrih lidera, a obuhva�a tri podru�ja:
1. Poznavanje posla,
2. Poznavanje sebe (podrazumijeva svijest o osobnim vrlinama i nedostacima),
3. Sposobnost opho�enja s ljudima.
Sposobnost opho�enja s ljudima uklju�uje osnovno znanje o ljudskoj prirodi. Obuhva�a i sve vrijednosti ostalih dijelova strukture koje zajedno osiguravaju lideru da se s ljudima ophodi na najbolji mogu�i na�in, na�in koji �e ih potaknuti da daju sve od sebe, bez obzira na prilike u kojima se nalazili.