Partneri
Tema mjeseca: qLife No.9: Izvori konkurentnosti
Uvodnik: qLife No.9: Izvori konkurentnosti, Marko Lu�i�
Uvodnik: qLife No.9: Izvori konkurentnosti
Marko Lu�i� Marko Lu�i�, urednik i �lan uprave stru�nog �asopisa qLife i portala Quantum21.net.
Pojam konkurentnost �esto susre�emo u medijima; politi�ari i gospodarstvenici svakodnevno se nadme�u u raspravama o tome kako “Hrvatska što skorije mora unaprijediti svoju konkurentnost” �ime se ova iznimno va�na kategorija pretvara u svojevrsnu poštapalicu. Usprkos tome, konkurentnost neosporno zauzima središnje mjesto u gospodarskim promišljanjima kako razvijenih tako i zemalja u razvoju pa smo stoga navedenom fenomenu odlu�ili posvetiti poseban broj qLifea.
OECD definira konkurentnost kao “sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tr�išnim uvjetima proizvede robu i usluge koje prolaze test me�unarodnog tr�išta uz istovremeno zadr�avanje i dugoro�no pove�anje realnog dohotka stanovništva”. Me�unarodna konkurentnost gospodarstva sve do nedavno pojašnjavala se teorijom me�unarodne razmjene koja potje�e još od Adama Smitha. No, danas više nije tako. U svom klasi�nom djelu The Competitive Advantage of Nations harvardski profesor Michael Porter predla�e novu teoriju konkurentnosti prema kojoj nacionalno blagostanje nije nasljedno ve� se ono stvara ispravnim strateškim izborima. “Dok se u prošlosti razvitak zemlje zasnivao na komparativnim prednostima, poput jeftine radne snage i prirodnih resursa, danas se osnovom za ekonomski razvitak smatraju napredni faktorski uvjeti zasnovani na znanju, razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji i inovacijama,” tvrdi Porter.
Pri�a o konkurentnosti, naravno, ovdje tek po�inje. U tekstu Upravljajte prvo sobom ugledni svjetski intelektualac, “otac menad�menta”, Peter F. Drucker jasno i izri�ito kazuje: “...osobno smatram kako ne mo�emo govoriti o postojanju bilo kakvih prilika za pojedine zemlje, ve� samo o prilikama za pojedine tvrtke. Dr�avna makroekonomska politika biznisu ponekad poma�e a ponekad odma�e. No, ako se radi o zdravoj kompaniji vo�enoj od strane mudrih i sposobnih lidera tada je uspjeh zajam�en, bez obzira na ‘makroekonomiju’,” �ime te�ište i primarnu odgovornost za stvaranje bogatstva prebacuje na mikroekonomsku razinu gospodarstva.
Prou�avanjem radova ovih velikana ne mo�emo se oteti dojmu kako obojica zapravo misle isto: u samim temeljima konkurentnosti uvijek pronalaze �ovjeka i njegovu spremnost na u�enje i suradnju s drugima na razini pojedinca ili na institucionalnoj razini, daju�i mu po�asno mjesto klju�nog �imbenika razvoja.
