Intervju: Franjo Lukoviďż˝

Dragan Salari� Franjo Lukovi�, predsjednik Uprave, Zagreba�ka banka d.d.

Dragan Salariďż˝, potpredsjednik, COTRUGLI Business School. Posebno je zainteresiran za podruďż˝je osobnog razvoja lidera te promicanje naďż˝ela odrďż˝ivosti i društveno odgovornog poslovanja.

Dragan Salariďż˝: Okolnosti u kojima se našlo hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini odredile su poďż˝etak ovog razgovora. Kao osoba iz uskog kruga najutjecajnijih gospodarstvenika i ďż˝elnik naše najveďż˝e banke, na koji naďż˝in vidite i promišljate uzroke i posljedice krize koja je ozbiljno uzdrmala naše društvo?

Franjo Lukoviďż˝: ďż˝ini se da u Hrvatskoj postoji samo jedan cilj prema kojem politiďż˝ki lideri vode ovu zemlju: ulazak u Europsku uniju. Time se, barem se meni tako ďż˝ini, ne adresiraju sveukupne potrebe graďż˝ana. Pored toga, ne poznajemo odgovore na kljuďż˝na pitanja: kako osigurati razvoj, prekinuti gospodarsku recesiju, zaustaviti kulturnu i moralnu devastaciju društva te na koji naďż˝in, pored formalnog ďż˝lanstva u EU, napraviti da se osjeďż˝amo uspješnim ljudima sposobnim prosperirati i stvarati uvjete za perspektivnu buduďż˝nost generacija koje dolaze. Dakle, nemamo odgovor na pitanje kako ďż˝emo, kako se to danas kaďż˝e, osigurati odrďż˝ivost. Buduďż˝i da nismo uspjeli prepoznati i artikulirati primamljive razvojne ciljeve stvorili smo neko ďż˝udno okruďż˝enje pa trenutno stanje teško mijenjamo s novim, kvalitetnijim. Naďż˝alost, politiďż˝ka rasprava ďż˝esto je usmjerena prošlosti a politiďż˝ka borba temelji se na populizmu u smislu "tko ďż˝e kome dati više" iako bi svima trebalo biti jasno kako ovo nisu vremena za "raspodjelu viškova" veďż˝ za raspravu o tome na koji naďż˝in ďż˝emo ih stvoriti. Pored toga, svakodnevno pratimo prepucavanja o tome tko je "manje ili više korumpiran" te tko ďż˝e vještije i mudrije nekome nešto oduzeti ďż˝ime se opet ne nude odgovori na vaďż˝na pitanja: Kako ďż˝emo stvoriti više? Kako ďż˝emo stvarati bolje? Navedeno smatram kljuďż˝nim nedostatkom trenutka u kojem danas ďż˝ivimo. Zato je odgovornost svakog pojedinog graďż˝ana Hrvatske, pa tako i moja, da više razgovaramo i više radimo na kreaciji (stvaranju) i to u svakom smislu.

DS: Jeste li moďż˝da u godinama koje su prethodile krizi, dakle u periodu od 2003. – 2007. godine, na bilo koji naďż˝in u bilo kojem trenutku naslutili promjene, nove okolnosti koje ďż˝e snaďż˝no utjecati na naďż˝in današnjeg ďż˝ivota i rada?

FL: Ne bih mogao reďż˝i da sam predvidio dolazak globalne financijske krize i recesije. Tada se ďż˝inilo da ďż˝ivimo u fantastiďż˝nom ambijentu u kojem sve raste što nas je navodilo na ugodno opuštanje u vjerovanju da ďż˝e tako zauvijek biti. Ono što moďż˝da mene i dio menadďż˝menta u Zagrebaďż˝koj banci razlikuje od ostatka gospodarske scene jest ďż˝injenica da smo 90-ih godina prošli kroz burna vremena pa nas dolazak recesije nije zatekao. Iskustvo koje smo tada stekli u mnogome nam je pomoglo prilikom odluďż˝ivanja u krizi, pripremilo nas je na promjene i osposobilo za snalaďż˝enje u novim, zahtjevnim okolnostima. Naprosto smo bili spremni prepoznati ono bitno u novonastalim uvjetima, nove kriterije i ďż˝imbenike uspješnosti u promijenjenom ambijentu i organizirati se shodno tome.