Partneri
Tema mjeseca: qLife No.9: Izvori konkurentnosti
Članak: Intervju: Franjo Lukovi�, Dragan Salari�
DS: Ako je to�no da najva�nije lekcije u�imo u najte�im situacijama, period netom iza nas, pa i vrijeme koje upravo �ivimo, prilika su za duboko u�enje. Mislite li da smo kao društvo pametniji, da smo nešto nau�ili, da smo pripremili neki novi obrazac ponašanja za budu�nost ili se, kada jednog dana ova kriza pro�e, ništa zna�ajnije ne�e promijeniti?
FL: Mislim da �e se mnogo toga promijeniti i da ništa više ne�e biti isto. U svijetu se ve� govori o pojmu New Normal, tzv. "novoj normali", kako bi se naglasilo da se ona razlikuje od normale prije krize. Dakle, ništa ne�e ostati isto! U kontekstu Hrvatske nadam se da korupcija, u svim strukturama društva a naro�ito u javnom sektoru, više ne�e biti mogu�a budu�i da je potpuno suprotstavljena ideji izvrsnosti po kojoj trebamo u�iti kako bi bili konkurentniji i bolji, pa da se onda kroz fer natjecanje pokušamo odr�ati u svijetu. Naša zemlja konkurira drugim zemljama na slobodnom svjetskom tr�ištu. Hrvatske škole i sveu�ilišta, pa tako i vaša poslovna škola, natje�u se sa školama i sveu�ilištima drugih zemalja za naklonost darovitih mladih ljudi. �elimo li biti uspješni moramo te�iti izvrsnosti i poticati tu te�nju. Tako�er moramo znati prepoznati izvrsnost kako bi je mogli javno pohvaliti. Sve to zajedno nespojivo je s razmišljanjem "na koji �u na�in kupiti ispit" ili "hajdemo 'preko veze' riješiti naše probleme" a ne zato što smo to zavrijedili svojim znanjem, vještinama, kvalitetom ili trudom. Dakle, u vrijednosnom smislu korupcija i izvrsnost suprotni su polovi matrice uspjeha. Nadam se da �e u tom smislu Hrvatska stvoriti jednu posve novu, mnogo bolju ravnote�u u kojoj �e kvaliteta izvrsnosti, kao temelj odr�ivosti, imati mnogo ve�u šansu nego što je to bilo u vremenima koja su pomalo za nama. Upravo �e takav majndset predstavljati najbolju preventivu povratku na staro.
DS: U posljednje vrijeme brojne kritike upu�ene su financijskom sektoru. Okrivljuje ga se za mo�da najve�u globalnu krizu u povijesti. Govori se da je financijska industrija u potpunosti izgubila vezu sa svrhom svojeg postojanja, da je izgubila realni odnos prema svojoj ulozi i prema svojim obavezama, da je stvorila razli�ite instrumente i proizvode koji naprosto ne poma�u gospodarstvu i gra�anima. Kako komentirate ovakve interpretacije?
FL: Ovakva interpretacija mo�e biti ispravna za razvijena financijska tr�išta Amerike i dijela zapadne Europe. No, sve je to poprili�no daleko od hrvatskog klasi�nog bankarstva gdje derivati i špekulacije sudjeluju u minornom postotku. Ako zamislimo hrvatsko gospodarstvo kao splav onda je upravo solidnost financijskog i bankarskog sustava klju�na komponenta koja je osigurala da u recesijskim vremenima splav pre�ivi tek s manjim ošte�enjima... da ne ka�em da je financijski sustav osigurao da splav ne potone. Hrvatsko bankarstvo oduvijek je bilo oslonac gospodarstvu, ako izuzmemo rane 90-te kada smo ga u fazi konstituiranja nakon izdvajanja Hrvatske iz Jugoslavije trebali konsolidirati radi prelaska iz planskog u tr�išno gospodarstvo. Sanacija banaka doista je koštala hrvatsko društvo. No, to je bilo neminovno i neizbje�no pa stoga za time ne treba �aliti. Ono za �ime treba �aliti period je vremena nakon te inicijalne sanacije kada se nizu novih malih banaka dopustio rast bez nadzora i poslovanje mimo najbolje bankarske prakse zbog �ega su iste i propale, opet na teret prora�una i hrvatskog gospodarstva. Za time zaista trebamo �aliti jer su se takvi doga�aji mogli i morali izbje�i. Ima u tome, naravno, i naše odgovornosti. No, nakon 2000. godine bankarstvo se zasigurno prometnulo u istinsku snagu hrvatskog gospodarstva. U odnosu na regiju, hrvatsko bankarstvo predstavlja oslonac doma�e privrede, podršku za regionalne ambicije hrvatskih poduze�a s potencijalom za širenje. Hrvatske banke mogu biti izvrstan most izme�u lokalnog, regionalnog i nekog šireg europskog gospodarstva. Siguran sam da bi mnoge zemlje bile sretne da imaju ovako kvalitetan sustav. Primjerice, slovensko je bankarstvo na manje �vrstim temeljima nego naše, srpsko tako�er, a ništa druga�ije nije na širem ju�noeuropskom podru�ju. Znate... svaka poslovna strategija uvijek se temelji na analizi snaga i slabosti pri �emu se strategije rasta uvijek oslanjaju na snage a ne na slabosti takve analize. Kada u Hrvatskoj netko jednom odlu�i stvoriti ambicioznu strategiju rasta i razvoja gospodarstva u bankarskom �e sustavu zasigurno prona�i va�an oslonac i kvalitetnog partnera. Ha, ha... Meni je osobno veoma drago što nas se ne�e ucrtavati u rubriku "slabosti" SWOT analize (smijeh)!
Tekst u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...
