Zatim smo detaljno raspravili ranije korištenu definiciju organizacije koja u�i koja se odnosi na "razmjenu najbolje prakse unutar organizacije" koju su neki lideri i menad�eri vidjeli kao "upravljanje znanjem" (eng. knowledge management), dakle primarno usmjerenu na anga�iranje informacijske tehnologije te smo s time u svezi zaklju�ili kako organizacijsko u�enje na brojne na�ine olakšava upravljanje znanjem:
1. Uskla�ivanje vizije umanjuje potrebu za natjecanjem te uklanja kulturološke inhibitore tipa nije-poteklo-odavde �ime se pove�ava potreba za podjelom znanja,
2. Dokazano je da se najbolje u�i iz neuspjeha kada se doga�aji ne odvijaju prema prvotnim o�ekivanjima. Na�alost, u ve�ini organizacija razmjenjuje se samo uspješna praksa dok se neuspjesi prikrivaju. U organizaciji koja u�i zajedni�ka vizija i spoznaja da jedni druge doista trebamo kako bismo istu i ostvarili pozitivno utje�e na otvorenost i prihva�anje rizika proizašlih iz neuspjeha. Organizacijsko u�enje ne zamjenjuje alate upravljanja znanjem ali mo�e poslu�iti kao katalizator u procesima UZ-a.
Drugoga dana posjeta zamoljen sam od strane predsjednika kompanije da pojasnim na konkretnom primjeru utjecaj koncepcije organizacijskog u�enja na strateško planiranje. Smatrao sam da bi za tako nešto najbolje mogla poslu�iti "matrica za implementaciju vizije" (eng. Vision Deployment Matrix - VDM) korištenju koje me podu�io Daniel Kim (Kim, 1997.). VDM se temelji na dva principa:
1. Usredoto�enost na viziju,
2. Djelovanja na razini "najve�e poluge" (vidi tablicu 1).
Tekst u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...