Uvjerenja, vrijednosti, stavovi i emocije
Kako biste razvili komunikacijske vještine trebate razumjeti što oblikuje vaše pojedina�ne mentalne karte (mape). Mentalne mape koje stvaramo u našim mislima imaju svoj oblik i formu.
Uvjerenja
Prema Ani�evu Rje�niku hrvatskoga jezika uvjerenje je mišljenje koje se temelji na vjerovanju da je nešto istinito. A. Green smatra da su uvjerenja op�eniti zaklju�ci koje vi donosite o sebi, drugim ljudima i svijetu oko vas, mjerila o zna�enjima za vas. Uvjerenja odre�uju kako vi razmišljate i osje�ate, što �ete u�initi ili ne�ete u�initi, kako vi osje�ate bilo što u vašem �ivotu.
Glavni oslonac i na�in na koji istaknuti prakti�ari odnosa s javnošï¿½u djeluju jesu njihova glavna uvjerenja. Uvjerenja kao što su poštenje ili duhovno uvjerenje �ovjeka igraju klju�nu ulogu u �ivotu pojedinca. Ta uvjerenja upravljaju na�inom koji �ovjek bira da �ivi i djeluje. Teško ih je promijeniti. Ona mogu obuhva�ati �ivotne stavove kao “stvari �e se poboljšati/pogoršati”, stavove o vještinama “ja sam sposoban/nisam sposoban” do manje va�nih uvjerenja koja pro�imaju vaš �ivot.
Godine 1990. u Japanu najbolje je prodavana majica s natpisom ‘Mi smo najbolji’. Iste godine u Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama najbolje je prodavana majica ona s natpisom “Ponosni na vlastitu nesposobnost”.
Ro�en sam da uspijem, a ne da propadnem, prvi je “zavjet uspjeha” prema knjizi Oga Mandina Najve�i trgovac na svijetu. U “prvom zavjetu” O. Mandino sugerira da “ne postoji ništa što ne mogu posti�i ako pokušam” ili kako ka�e izreka: Bilo da vjeruješ da nešto mo�eš ili ne mo�eš u�initi, ti si u pravu. Ti stavovi pokazuju da uvjerenja djeluju kao samoispunjavaju�a proro�anstva. �ovjekova uvjerenja mogu djelovati poticajno u ispunjavanju njegovih potencijala. Jednako tako, negativna uvjerenja mogu djelovati kao ko�nice.
Tri su za komunikatore va�na i mo�na uvjerenja:
• Nema propusta, samo povratna informacija. Ako ste suo�eni s rezultatom ili posljedicom razli�itom od po�etne namjere, mijenjanjem stava “propust” u izraz “povratna informacija” savladat �ete osje�aj negativnosti.
• Zna�enje komunikacije odgovor je koji dobijete. Ukoliko krivite primatelja za nedobivanje vaše poruke, ili pogrešno tuma�enje, razmotrite što ste trebali u�initi druga�ije da vašu poruku razumije ciljana javnost.
• Namjera ponašanja drugih ljudi je pozitivna. Svaka akcija koju poduzmu najbolji je izbor koji im stoji na raspolaganju u tom vremenu. Mo�da �e biti neshvatljivo za vas, ali je za njih stvarno.