Vrijednosti
U poznatom djelu Peta disciplina u praksi, Peter M. Senge i dr. pišu kako su vrijednosti duboko ukorijenjeni stavovi o onome što dr�imo valjanim. Vrijednost je ono što vrijedi u materijalnom, moralnom ili duhovnom smislu. Ona se mo�e definirati kao nešto što �emo raditi �ak i ako boli. Vrijednosti su stvari koje su nam va�ne u našem �ivotu. Na isti na�in kao što svatko ima pojedina�na uvjerenja, svatko od nas ima razli�ite vrijednosti. Kao zreli komunikator mi mo�emo smatrati visokom vrijednošï¿½u povezivanje s ljudima, izgradnju me�usobnog razumijevanja, osiguranje dijaloga itd.
Prema mišljenju stru�njaka glavne se vrijednosti najviše pro�imaju u onom što radite i nude klju� razumijevanja zašto to radite. “Vaše vrijednosti filtriraju bilo koju informaciju koju prikupite. Ukoliko, na primjer, vi ne vrednujete raznolikost, to �e utjecati na vaša ponašanja: vi ne�ete prikupljati informacije iz razli�itih izvora jer �e vaše vrijednosti oblikovati vaš pogled na svijet i vi to vidite kao neva�no”.
Da bi se dobrovoljno i slobodno priznala i uva�ila tu�a vrijednost, valja imati i vlastitu vrijednost – Schopenhauer.
Svaki �ovjek ima razli�ite vrijednosti i stvara svoju hijerarhiju vrijednosti. Prakti�arima odnosa s javnošï¿½u va�no je provjeriti me�usobnu povezivost vrijednosti sadr�aja komunikacije s o�ekivanim ili postoje�im vrijednostima primatelja. Ako se sadr�aj �ini dobro utemeljen, vrijedan ve�ini primatelja i ako ne kompromitira njihove vrijednosti, primatelji �e vjerojatnije usvojiti i zadr�ati tu novu komunikaciju.
Stavovi
Stavovi su na�ela kojih se netko dr�i. Stavovi su, dakle, izrazi naših temeljnih vrijednosti i uvjerenja. Oni se odra�avaju na to kakvi su naši osje�aji za nešto, što volimo ili što ne volimo i nude vodi� za izra�avanje našeg ponašanja u komunikaciji. Informacija sama ne mijenja stavove. Stoga se smatra da je realnost i nedostatak komunikacija odnosa s javnošï¿½u u tomu da se one fokusiraju na razinu informacije. Kada god komunicirate, vaša djelovanja i na�in primanja povratne informacije bit �e oblikovani stanjem vašeg stava. To trebaju shvatiti prakti�ari odnosa s javnošï¿½u.
Emocije
Da bi razvili interpersonalne vještine potrebne za uspješnu komunikaciju, suvremeni komunikatori moraju upravljati svojim emocijama, tj. svojim duševnim stanjem. R. Ailes smatra da su emocije dvosjekli ma� komunikacije. Kada su pozitivne i iskrene, ne postoji konstruktivnija ni mo�nija sila uvjeravanja. No, kada su emocije negativne i neiskrene, to podi�e (kineski) zid izme�u pošiljatelja (osobe, organizacije) i primatelja poruke (druge osobe ili javnosti).