Uvodnik: Inovacije u menad�mentu

Marko Luďż˝iďż˝ Marko Luďż˝iďż˝, urednik i ďż˝lan uprave struďż˝nog ďż˝asopisa qLife i portala Quantum21.net.

Poštovani ďż˝itatelji, ponosno vas obavještavamo kako je portal Quantum21.net, nakon kratkih dogovora meďż˝u kolegama koji se jako dobro razumiju, sklopio partnerstvo s internetskom platformom MIX – Management Innovation eXchange, www.managementexchange.com koju su pokrenuli ugledni profesori, predavaďż˝i i praktiďż˝ari poput Garya Hamela, Setha Godina, Jeffreya Pfeffera, Boba Suttona, Vineet Nayara, Billa Georgea i drugih.

Management Innovation eXchange (MIX) otvoreni je inovativni projekt pokrenut s namjerom poticanja evolucije i revolucije znanosti menadďż˝menta koju drďż˝i "najvaďż˝nijim izumom ljudskoga roda". Gledano iz te perspektive, menadďż˝ment nije ništa drugo doli tehnologija ljudskih postignuďż˝a koja je posljednjih stoljeďż˝a znaďż˝ajno doprinijela globalnom tehnološko-materijalistiďż˝kom napretku.

Meďż˝utim, problem se sastoji u tome što su znaďż˝ajna dostignuďż˝a na polju menadďż˝menta uglavnom nastala u relativno davnoj prošlosti, prije više desetaka godina. Dizajn radnog procesa, projektni menadďż˝ment, analiza varijance, budďż˝etiranje, financijsko izvješďż˝ivanje, procjena uďż˝inkovitosti, podjela rada, brand management - ova i mnoga druga znaďż˝ajna "otkriďż˝a" ostavština su davnih vremena s poďż˝etka 20. stoljeďż˝a. Zapravo, znanost koju nazivamo "modernim menadďż˝mentom" otkrivena je davnih godina 19. stoljeďż˝a. A te rane zaďż˝etnike, pionire menadďż˝menta, opsjedala su dva kljuďż˝na problema:
1. Kako pridobiti polu obu�ene radnike koji su iz dana u dan obavljali iste repetitivne poslove da kontinuirano pove�avaju produktivnost?
2. Na koji na�in koordinirati aktivnosti kako bi se postigla masovnost proizvodnje kompleksnih roba i usluga?

U potrazi za odgovorima na ova pitanja nastala je moderna birokratska organizacija – Menadďż˝ment 1.0 – koja je u svijet rada i poslovanja uspješno uvela velike inovacije: pojednostavljivanje posla, specijalizaciju rada, raďż˝unovodstveni sustav i sustav izvještavanja koji su maksimalizirali kontrolu i minimalizirali odstupanja. Menadďż˝ment 1.0 tako je ekspresno postao globalnim standardom ostavši takvim do današnjih dana. Stoga su upravljaďż˝ki menadďż˝erski alati bilo gdje u svijetu vrlo sliďż˝ni, bilo da se radi o globalnom proizvoďż˝aďż˝u, start-up tvrtki IT sektora ili nekoj javnoj instituciji, bilo da se radi o Tokiju, Frankfurtu ili pak New Yorku.

No, lideri i menadďż˝eri raznih institucija i kompanija širom svijeta danas se suoďż˝avaju s novim, do sada neviďż˝enim izazovima – kompleksnim problemima koji nadilaze ograniďż˝ene sposobnosti pristupa Menadďż˝ment 1.0. Neki primjeri takvih problema jesu:

1. Ubrzane promjene. U globalnom okru�enju koje tra�i to�nost i u kojem nema ravnote�e, kompanije moraju razviti prilagodljivost i elasti�nost u jednakoj mjeri kao i fokusiranost i u�inkovitost.

2. Hiperkonkurentnost. U vrtlogu otvorenog i dinami�nog svjetskog gospodarstva, gdje je svatko svakome konkurencija, kompanije moraju kontinuirano i smiono inovirati.

3. Nivelacija znanja. U okruďż˝enju "globalnog sela", kada komparativne prednosti proizašle iz znanja brzo išďż˝ezavaju, pronaďż˝i put do srca djelatnika, nadahnuti ih kako bi svakoga dana dobrovoljno iznosili svoje ideje, inicijative, strasti i uroďż˝ene talente, kljuďż˝ni je zadatak svake uprave.

4. Poveďż˝ana odgovornost. U doba kada javnost direktore percipira sebiďż˝nim i neodgovornim osobama, kada se na Internetu minuciozno analiziraju društveni utjecaji poslovnih odluka, kompanije se moraju voditi istanďż˝anim osjeďż˝ajem društvene odgovornosti. Ovdje nailazimo na suštinu problema: u vrijeme nastanka Menadďż˝ment 1.0 koncepcije ovakvi problemi nisu se razmatrali. Posljediďż˝no tome, gotovo svaka institucija današnjeg doba koristi procese koji:
     - refleksno ponavljaju obrasce ponašanja iz prošlosti, obeshrabrujuďż˝i pritom promjene,
     - podupiru konformizam i politinkanstvo, istovremeno se koristeďż˝i ispraznim parolama o potrebi inoviranja i eksperimentiranja,
     - zahtijevaju slijepu poslušnost te malo toga ďż˝ine na poticanju izvornih doprinosa,
     - vode brigu o zahtjevima pojedinih interesnih skupina, istovremeno zanemarujuďż˝i interese drugih.

Neosporno je kako promjena opisane prakse zahtijeva fundamentalno preispitivanje stoljetne teorije i prakse menad�menta. Pozivamo vas da i vi sudjelujete u tom procesu, pomno prate�i stru�ni �asopis qLife, portal Quantum21.net kao i doga�anja na platformi Management Innovation eXchange, www.managementexchange.com!