5.2. Reorganizirati menad�ment za otvoreni svijet bez granica.

Ideja vodilja: "Nestajanjem razlike izme�u 'unutarnjeg' i 'vanjskog' menad�eri moraju nau�iti upravljati onkraj legalnih granica poduze�a".

Novi poslovni modeli u nastajanju sve se više oslanjaju na mreďż˝ne odnose u stvaranju novih vrijednosti te na razliďż˝ite oblike društvene proizvodnje koji nadilaze granice organizacije. U takvom okruďż˝enju menadďż˝erski alati utemeljeni na moďż˝i pozicije pokazuju se neefikasnim i kontraproduktivnim. U mreďż˝i dobrovoljaca ili pravno nezavisnih agenata, lider mora inspirirati zajednicu i proširiti je umjesto da njome upravlja s vrha. Dakle, uspješnost ďż˝e u buduďż˝nosti zahtijevati nove pristupe mobiliziranju i koordiniranju ljudskoga rada.


5.3. Preispitati filozofske temelje menad�menta.

Ideja vodilja: "Izazovna vremena od nas traďż˝e korjenitu transformaciju, mnogo više od puke 'nove menadďż˝erske prakse'. Trebaju nam posve nova naďż˝ela menadďż˝menta".

Operativna izvrsnost sama po sebi više nije dovoljna, od organizacija se danas traďż˝i prilagodljivost, inovativnost, inspirativnost i društvena odgovornost. Sve to zajedno zahtijeva da se teorija i praksa menadďż˝menta temeljito obnove. Shodno tome, teoretiďż˝ari i praktiďż˝ari nova naďż˝ela trebaju potraďż˝iti na razliďż˝itim podruďż˝jima ljudskih djelatnosti kao što su primjerice antropologija, biologija, dizajn, politiďż˝ke znanosti, urbano planiranje ili teologija.


6. Ravnote�a i sklad

6.1. Razviti holisti�ki sustav mjerenja u�inkovitosti.

Ideja vodilja: "Trebaju nam novi mjerni sustavi koji �e cjelovito obuhvatiti stvaranje novih vrijednosti".

Navodimo kratki pregled ograni�enja tradicionalnih mjernih sustava:
- nesimetri�nost, u smislu da precjenjuju odre�ene rezultate (primjerice, kratkoro�ne profite) te istovremeno podcjenjuju neke druge (primjerice, izgradnju platforme rasta);
- ne vode dovoljno raďż˝una o kritiďż˝nim eksternalijama (primjerice, ekološki i socijalni troškovi korporativnih politika);
- ne pridaju dovoljno paďż˝nje ďż˝imbenicima uspješnosti "kreativne ekonomije" (primjerice, vrijednost inovacija koje dolaze od kupca).

Organizacije ďż˝e morati stvoriti nove, holistiďż˝ke mjerne sustave kako bi valorizirale mnoge meďż˝uzavisne varijable odgovorne za uspješnost.