Nova o�ekivanja
Današnje generacije jedne su od prvih odraslih na Internetu koji njima nije tek puki alat, ve� baza na kojoj temelje svoje svakodnevno funkcioniranje. Takav stil �ivota ovisan o svjetskoj mre�i sna�no je utjecao na njihovo poimanje i o�ekivanja u pogledu posla, mo�i i suradnje. Sljede�a vjerovanja utvr�uju djelokrug funkcioniranja ve�ine lidera i organizacija:
1. Svakoj ideji moramo osigurati jednake mogu�nosti. Na Internetu svaka ideja ima istu šansu za (ne)uspjeh. Nitko, sam po sebi, nema dovoljno mo�i da potkopa pojedinu ideju ili je pak smišljeno diskreditira pomo�u web debate. Ideje na Internetu ja�aju isklju�ivo radi zasluga, a ne zbog politi�ke mo�i njihovih sponzora.
2. Doprinos bi se trebao više vrednovati od preporuke. Postavi li netko novi video na YouTube, ne postavlja se pitanje je li ta osoba završila školu filma. Piše li netko kakav zanimljivi blog, ne pitamo se ima li diplomu novinarstva. Tradicionalna statusna obilje�ja (pozicija, titula, akademski stupanj) na Internetu ne zna�e mnogo. Dakle, vaš doprinos je va�an, vaš �ivotopis nije toliko zanimljiv.
3. Hijerarhija bi se trebala postavljati na principu "odozdo prema gore" (eng. bottom – up) radije nego na principu "odozgo prema dolje" (eng. top-down). Korisnici Interneta jako dobro znaju da se odre�eni pojedinci više poštuju od drugih, da jedni privla�e ve�u pa�nju od drugih pa u kona�nici radi toga raspola�u ve�im utjecajem od drugih. Isto tako im je dobro znano da ti pojedinci do svog statusa nisu došli promocijom od strane "autoriteta" ve� su ga osobno zaradili slu�e�i zajednici. Na Internetu, status autoriteta nikada ne proizlazi iz predodre�ene hijerarhije ve� ga morate sami zaslu�iti.
4. Umjesto da se "dodjeljuju", zadatke bi ljudi trebali samostalno birati. Internet predstavlja neku vrstu "izbornog" gospodarstva. Bez obzira radi li se o doprinosu blogu, otvorenom projektu ili pukoj razmjeni na forumu, ljudi sudjeluju u sadr�ajima prema svojim osobnim sklonostima i interesima. Svaki je sudionik slobodan samostalno izabrati.
Navedena uvjerenja ne mogu se tako lako promijeniti. Radi toga �e milenijska generacija migrirati u kompanije osjetljive na ove post-birokratske probleme. Zbog toga �e poduze�a, budu li i dalje koristila zastarjelu menad�ersku praksu, neuspješno privla�iti mlade i perspektivne kadrove.