Nove mogu�nosti

S druge strane gledano, ima tu i dobrih vijesti. U kontekstu posla Internet nije samo promijenio oďż˝ekivanja veďż˝ je osim toga utjecao na stvaranje novih putova mobiliziranja i koordiniranja ljudi. Prije negoli se Internet pojavio, postojale su tek dvije alternative u kontekstu animiranja i akumuliranja ljudskih nastojanja – trďż˝ište i birokracija.

Dok trďż˝ište oslobaďż˝a inicijativu i strasti - sjetite se na trenutak ludila na Wall Streetu - loše koordinira sloďż˝ene zadatke. S druge strane, birokracija odliďż˝no koordinira sloďż˝ene aktivnosti ďż˝rtvujuďż˝i na oltaru konformizma i kontrole ljudsku inicijativu i kreativnost. Danas, zahvaljujuďż˝i Webu, postoji i treďż˝a opcija - distribuirana mreďż˝a.

Internet je iznjedrio mnoge inovativne organizacijske forme – poput Wikipedije, Intradea, Digga, Facebooka, Innocentivea, Topcodera ili Twittera – te više od 160.000 otvorenih inovativnih projekata. Društvene tehnologije koje se na Internetu razvijaju - blogovi, "mashup" web stranice (aplikacije koje se za stvaranje nove usluge više razine koriste kombinacijom podataka, prezentacija ili drugih funkcionalnosti drugih izvora, op. ur.), razni forumi, "crowdsourcing" (eksternalizacija zadataka nedefiniranoj, širokoj grupi ljudi putem otvorenog poziva, op. ur.), "folksonomy" (pojam folksonomija primarno se odnosi na klasifikacijski sustav razvijen iz teorije i prakse kolaborativnog kreiranja i upravljanja "tagovima" kako bi se sadrďż˝aji kvalitetnije kategorizirali. "Folksonomija" kao praksa poznata je i pod drugim nazivima kao što su "kolaborativno praďż˝enje" (eng. collaborative tagging), "društveno klasificiranje" (eng. social classification), "društveno indeksiranje" (eng. social indexing) i "društveno praďż˝enje" (eng. social tagging), op. ur.) te Wikipedija - pomiďż˝u granice ljudskog stvaralaštva i suradnje na naďż˝in nezamisliv prije samo desetak godina.

Na Internetu nailazimo na ďż˝udesne pristupe upravljanju koji zahtijevaju malo ili nimalo nadzora i kontrole, na velike kompleksne kompanije koje uspješno posluju unatoďż˝ slabim ili posve nerazvijenim organizacijskim strukturama. Sve to pobuďż˝uje nadu da ďż˝emo, uz malu pomoďż˝ imaginacije, konaďż˝no nadvladati problematiďż˝ne kompromise i balansiranja koji su još od prvih piramidalnih struktura opsjedali teoretiďż˝are i praktiďż˝are menadďż˝menta.

Po prvi puta u povijesti kompleksne aktivnosti bi se mogle koordinirati zaobila�enjem administrativnih zastoja i prepreka, toliko karakteristi�nih za centralizirane sustave. Mogli bi izgraditi u�inkovite kompanije, a da ljude ne pretvorimo u automate i robote, ostvariti disciplinu (tamo gdje je ona potrebna), a da ljude pritom ne zave�emo u ludilo pravila i procedura, iskoristiti prednosti specijalizacije ne podi�u�i pritom barijere, fokusirati se, a da pritom ne postanemo kratkovidni, ostvarivati velike obujme, a da pritom ostanemo fleksibilni.

ďż˝elimo li ispuniti navedeno obeďż˝anje, moramo uďż˝initi mnogo više od puke površinske implementacije tehnologija društvenih mreďż˝a na naše tradicijom optereďż˝ene menadďż˝erske strukture. Zapravo, nama treba menadďż˝erski ekvivalent terapiji zamjene gena. U DNK Interneta utkana je matrica vrijednosti koja naglašava zajednicu, slobodu, fleksibilnost, transparentnost, meritornost i samoodreďż˝enje. Naďż˝alost, navedene vrijednosti teško ďż˝emo danas susresti u prosjeďż˝noj kompaniji s liste 500 najboljih ďż˝asopisa Fortune. A upravo je radi tih vrijednosti Internet toliko prilagodljiv, inovativan i inspirativan - za razliku od veďż˝ine kompanija za koje se to ne moďż˝e reďż˝i. Unatoďż˝ tomu, ďż˝injenica da su ljudi ipak stvorili jedan takav ne samo sloďż˝en veďż˝ i regenerativni sustav, ulijeva nam nadu da neďż˝emo zauvijek ostati zarobljenicima demotivirajuďż˝ih i nehumanih organizacija.