2.4. Poticati stvaralaštvo.
Ideja vodilja: "�esto pogrešno pretpostavljamo kako repetitivne poslove obavljaju nemaštoviti ljudi. Istina je zapravo druk�ija: svakom je �ovjeku stvaralaštvo uro�eno".
Iako smo mnogo saznali o tome kako pobuditi ljudsku kreativnost – raznim alatima za poticanje inovativnosti, slobodnim vremenom za promišljanje, destigmatiziranjem pogrešaka, stvaranjem poticajnog okru�enja za u�enje - malo smo od svih tih znanja infiltrirali u upravlja�ke sustave. Još i gore, mnoge su kompanije institucionalizirale neku vrstu "kreativnog aparthejda" dodjeljuju�i pojedincima i ulogama etiketu "kreativno" (primjerice, radno mjesto "kreativnog direktora", op. ur.) �ime su prešutno (ili glasno) obznanile kako drugi ljudi i poslovi spadaju u domenu "šljakera". Stoga bi upravlja�ki sustav morao druga�ije funkcionirati, njeguju�i inovativnost u svakome kutku organizacije.
2.5. Iskoristiti prednost raznolikosti.
Ideja vodilja: "Organizacijska fleksibilnost ovisi o razli�itim perspektivama i stajalištima. Njihovo grupiranje oko srednje vrijednosti u osnovi je nepo�eljno i štetno".
Raznolikost nije samo klju�an preduvjet za opstanak bioloških vrsta, ve� je tako�er preduvjet za dugoro�nu opstojnost korporacija. Organizacije koje ne prihvate te potom iskoriste raznolika iskustva, vrijednosti i sposobnosti, lišavaju se bogatstva razli�itih ideja, opcija i perspektiva, odnosno klju�nih sastavnica strateške obnove. Upravlja�ki sustavi budu�nosti morati �e stoga vrednovati raznolikost, neslaganje mišljenja i divergenciju, i to u istoj mjeri u kojoj njeguju suglasnost, konsenzus i koheziju.
2.6. Ukloniti posao iz posla.
Ideja vodilja: "Moramo stvoriti uzbudljivu i zabavnu radnu atmosferu, da se ljudi osje�aju kao u igri".
Ljudska bi�a najviše su produktivna kada rad poistovje�uju s igrom. Oduševljenje, imaginacija i snala�ljivost klju�ni su �imbenici uspjeha u kreativnoj ekonomiji današnjice. Ljudi daju najbolje od sebe tek onda kada se dobro zabavljaju. Stoga �e uspješne organizacije budu�nosti morati prona�i na�in da "olabave" granice izme�u zanimanja (struke) i osobnih interesa. To �e, pored drugoga, zahtijevati kvalitetnije uskla�ivanje osobnih interesa i profesionalnih odgovornosti, eliminaciju "šljakarenja" kao i prepuštanje ve�e kontrole zaposlenicima nad radnim zadacima koje obavljaju.