3. Poticati stratešku obnovu
3.1 Koristiti se usmjerenjem "odozdo-prema-gore" i "izvana-prema-unutra".
Ideja vodilja: "U strateško odlu�ivanje trebaju se uklju�iti inputi svih dionika".
U uvjetima ubrzanog tempa promjena i sve izra�enije kompleksnosti poslovnog okru�enja, bilo koja uprava sve �e te�e samostalno odgovarati zahtjevima modernog poslovanja. Zbog toga je posebno va�no da se odgovornost definiranja strategije rasporedi na širi krug djelatnika kao i na sve druge zainteresirane dionike budu�i da sama uklju�enost u proces osigurava podršku i predanost ljudi proaktivnim promjenama. U kontekstu definiranja smjera, utjecaj bi se trebao derivirati iz kategorija kao što su predvi�anje, pronicavost, oštroumnost, intuicija, radije nego da se za tu svrhu koriste mo� i polo�aj.
3.2. �ešï¿½e i jeftinije eksperimentirati.
Ideja vodilja: "Velika prilika na po�etku nikada ne izgleda takvom. Velike prilike rezultat su kvalitetno provedene serije eksperimenata".
Organizacije koje namjeravaju br�e evoluirati moraju �ešï¿½e eksperimentirati. Upravlja�ke procese koji se u potrazi za "jednom najboljom strategijom" koriste analiti�kim "top-down" pristupom zamijenit �e modeli utemeljeni na biološkim principima razli�itosti (generiraju mnogo opcija), selekcije (prona�i jeftine metode testiranja klju�nih pretpostavki) i retencije (nastaviti s trošenjem nakon što je strategija zadobila trakciju). U budu�nosti se top menad�eri više ne�e baviti kreiranjem strategije ve� kreiranjem okru�enja kojim �e dominirati hitro strateško eksperimentiranje.
3.3. Organizacija internog tr�išta novca, talenata i ideja.
Ideja vodilja: "Organizacijama su potrebni procesi koji preciznije imitiraju selekcijske pritiske alokacije resursa na realnom tr�ištu".
Financiranje odluka u korporacijama obi�no se provodi "s vrha" te je radi toga obi�no pod velikim utjecajem politi�kih �imbenika. Ovdje le�i odgovor o tome zašto kompanije tako �esto previše investiraju u prošlost, a premalo u budu�nost. Suprotno tome, alokacija resursa u jednom posve tr�išno utemeljenom sustavu kao što je New York Stock Exchange decentralizirana je i apoliti�na. Iako se kroz povijest slobodno tr�ište pokazalo ranjivim prilikom pojave kratkoro�nih distorzija, u du�em roku efikasnije je alociralo primjerene resurse na prave prilike od velikih organizacija. �ele li fleksibilnije i dinami�nije alocirati resurse, kompanije moraju stvoriti svojevrsna interna tr�išta koja �e osigurati jednake uvjete natjecanja svim ponu�enim programima i novim projektima.