U poslovnom kontekstu, što bi predstavljalo izazov za svakog člana nekog upravljačkog tima i što bi bio njihov doprinos organizaciji?
Prvo je to da bi morali prihvatiti autoritet svog izvršnog direktora. Sa svoje strane izvršni direktor mora upotrijebiti svoj autoritet kako bi omogućio rukovoditeljima pododjela da daju najbolje od sebe. On je zapravo na usluzi ostalim rukovoditeljima. I ako oni to razumiju, da je on njima na usluzi kad koristi svoj autoritet, tada imaju određenu slobodu za razvoj u svom području. Ako su u različitim poslovnim jedinicama, važno je da su međusobno usklađeni i to se odigrava, naravno, razmjenom na dnevnoj bazi, gdje kao prvo izvještavaju o onome što rade u svojim poslovnim jedinicama, drugo, o onome što im je u njihovim poslovnim jedinicama potrebno i treće, što im je slijedeće u planu. Ako svaki od rukovoditelja izvještava na sastanku upravnog odbora na takav način, svi imaju predodžbu o tome što se događa u cijeloj organizaciji. Jako je važno da nikoga od njih nitko ne prekida dok ih izvještava. Nitko ne uzima riječ dok svatko ne izloži što se dešava u njegovoj organizaciji. Ako se tako postupi, svi ostali razumiju što je svakom od njih potrebno u njegovoj poslovnoj jedinici. I onda mogu doprinositi podržavajući ono što se tamo događa, a isto tako vide što drugi mogu učiniti za njih. Odigravat će se razmjena. Uvidjet će kako mogu istinski surađivati za najveće dobro svih pojedinačnih odjela.
Po Vašem iskustvu, koji su to glavni problemi s kojima se susreće konzultant u organizacijama?
Prvi je pitanje da li izvršni direktor koristi svoje ovlasti na način da služi svima ostalima. Ponekad netko želi biti vrlo demokratičan i reklo bi se da time podržava druge, ali ima puno stvari o kojima odluka mora biti donešena s vrha. Jer ako moraju raspravljati o svim detaljima o kojima može odlučiti jedan čovjek sam, gube puno energije, a to je ogromni nepotrebni gubitak. Tako da izvršni direktor mora biti osoba sa stvarnim autoritetom. A autoritet biva spremno prihvaćen ako svi ostali osjećaju da je to u njihovoj službi. Autoritet biva odbačen i doživljava otpor ako neki čovjek uzima sebi pravo na moć bez da je koristi na dobrobit svih ostalih. To je prva bitna stvar.
Drugo, pojedinci moraju imati jasan opis svojih odgovornosti. Moraju postojati jasne granice između različitih poslovnih jedinica i nikome ne smije biti dozvoljeno umiješati se na način koji opstruira posao tamo već odrađen. I, naravno, mora postojati suradnja između različitih organizacijskih jedinica na način koji sam upravo opisao.
Kakve su vrste sukoba autoriteta uobičajenije u slučaju kad, na primjer, vlasnik imenuje generalnog direktora?
Vlasnik kompanije uvijek ima najveći autoritet i glavni direktor može imati vlastiti autoritet samo ako ima podršku vlasnika. Tako da je prije svega bitno da poštuje vlasnika, izvještava ga i dobiva njegovu podršku. U bilo kojoj organizaciji najvažniji korak prema napredovanju jest da ljudi jedni druge poštuju, to je najvažnija stvar. Ljudi koje se poštuje daju ono najbolje od sebe. A osoba koja treba biti poštovana prije svega jest generalni direktor – vođa organizacije ili vlasnik. Ako je poštovan, on daje slobodu svojim suradnicima da čine ono najbolje što znaju.