Soga se ovaj ďż˝lanak bavi istraďż˝ivanjem faze identifikacije istraďż˝ivanja brandinga, primjenom tehnike prostorne metafore. Dio 2. razmatra izvore ove tehnike, a dio 3. bavi se sadašnjim stanjem istraďż˝ivanja u tehnici. Dio 4. opisuje primjenu tehnike na probleme brandinga. Dio 5. pokriva pitanja teorijskih temelja, a dio 6. istraďż˝ivaďż˝ku metodu. Dio 7. daje pregled do danas ostvarenih rezultata, a dio 8 razmatra te rezultate. Dio 9. završava ovaj znanstveni ďż˝lanak s posljedicama.

2.    Tehnika sistemskih konstelacija

Nijemac Bert Hellinger u 1980-tim godinama razvio je „Tehniku sistemskih konstelacija“ iz „psihodrame“ i „obiteljske konstelacijske terapije“ (Wade, 2004.). Tehnika koristi prostornu metaforu i kreira vizualne i osjetilne predodďż˝be. Temelji se na povezanosti izmeďż˝u fiziďż˝koga i psihološkoga prostora (Downs, 1973.): ljudi strukturiraju elemente odreďż˝ene predodďż˝be u prostornome jeziku. To je komplementarno onome što se radi u „mapama brenda“ (Shugan, 1987.). Izvorni je oblik „tehnike sistemskih konstelacija“, tehnika obiteljskih konstelacija“ koja se koristi u grupnoj terapiji. Hellinger pušta klijentima da izaberu „strance“ – osobe koje ništa ne znaju o obitelji, da predstavljaju kljuďż˝ne ďż˝lanove obitelji klijenta na kojoj se radi. Klijent intuitivno razmješta ove „predstavnike“ u radnom prostoru dvorane. Nakon nekog vremena, Hellinger ih pita kako se osjeďż˝aju, s kim se osjeďż˝aju povezani, koje bi kretnje/korake uďż˝inili, te osjeďż˝aju li da netko nedostaje. U sluďż˝aju potvrdnih odgovora, uvodi nedostajuďż˝u/e osobu/e, i pomiďż˝e predstavnike dok ne osjete da su na „pravom“ mjestu.

ďż˝ini se da obiteljske konselacije omoguďż˝uju klijentima da znatno uďż˝inkovitije rješavaju svoje probleme. U 1990-tim godinama tehnika je primijenjena na probleme organizacija, što je rezultiralo „organizacijskim konstelacijama“. Meďż˝unarodno udruďż˝enje za sistemska rješenja po Bertu Hellingeru navodi na svojim web stranicama da tehnika „nije samo uďż˝inkovita i od pomoďż˝i u kontekstu  psihoterapije, veďż˝ je isto tako visoko djelotvorna i u drugim podruďż˝jima – uz odgovarajuďż˝u prilagodbu oblika tehnike“. Hellinger je (1999.) tvrdio kako se tehnika moďż˝e dobro koristiti i u marketingu. Buduďż˝i da se istraďż˝ivaďż˝i marketinga osjeďż˝aju ugodno razmišljajuďż˝i u organskim metaforama, u jeziku „brandovi-kao-ljudi“ (brands-as-people), te koriste tehnike personifikacije od 1970-tih (Callingham, 2001.), Hellingerove se tvrdnje nisu ďż˝inile nelogiďż˝nima.

3.    Istraďż˝ivanja tehnike sistemskih konstelacija

U svojoj istraďż˝ivaďż˝koj studiji Franke (1996.) zakljuďż˝uje da je relevantnost i doprinos tehnike obiteljskih konstelacija u vizualnoj informaciji koja se njezinim korištenjem ostvaruje, a komplementarno na verbalnu informaciju s kojom se uobiďż˝ajeno radi u psihoterapiji. Hoopner je (2001.) pokazao u kvazieksperimentalnom dizajnu – u kojem je koristio sedam verificiranih psiholoških testova - da je vrijednost obiteljskih konstelacija za klijenta, u unapreďż˝ivanju njegova psihološkog stanja, i slike o sebi. Nekoliko istraďż˝ivaďż˝a, primjerice Weber (2000.), istraďż˝uju tehniku organizacijskih konstelacija, a njihovi su preliminarni zakljuďż˝ci da se ďż˝ini kako primjena organizacijskih konstelacija stvara kod menadďż˝ere uvide koji se ne mogu dobiti verbalnim tehnikama. Obilje opďż˝e literature o sistemskim konstelacijama drďż˝i da tehnika nije samo relevantna, nego i vrijedna i pouzdana. Meďż˝utim, do sada, nije bilo istraďż˝ivanja njezine pouzdanosti, ili vrijednosti, ili primjene ove tehnika na identifikaciju problema brandinga.