Stručnjaci i profesionalci ne znaju učiti

FREE!


Svaka organizacija koja želi uspjeti u sve težim uvjetima poslovanja, prije ili kasnije mora se suočiti s temeljnim problemom: uspjeh u tržišnom natjecanju sve više ovisi o sposobnosti učenja, a većina ljudi (ponajviše se to odnosi na stručnjake i profesionalce) dokazano ne zna učiti! Štoviše, članovi organizacije za koje uobičajeno smatramo da najbolje uče zapravo nisu to što se o njima misli. Naravno, govorim o grupi visoko obrazovanih i visoko pozicioniranih te poslu predanih profesionalaca koji u modernim korporacijama zauzimaju ključne liderske, menadžerske i ostale važne specijalističke pozicije.

Brojne tvrtke širom svijeta padaju u očaj kada se suoče s navedenim problemom. Još i gore, mnoge među njima nisu čak ni svjesne da problem - takav kakav jest - uopće postoji. Razlog tome je što zapravo ne razumiju što je to učenje pa zbog toga ne razumiju kako bi se trebalo učiti. Posljedično tome, javljaju se dvije tipične pogreške na koje često nailazim prateći pionirske pokušaje stvaranja "organizacija koje uče".

Prvo, ljudi uglavnom definiraju učenje suviše usko te ga uobičajeno izjednačavaju s pukim "problem solvingom" (rješavanje problema, op.ur.) pa se zbog toga uglavnom usmjeravaju na identificiranje i rješavanje problema koji proizlaze iz vanjskog okruženja. Iako je proces "problem solvinga" važan, istinsko učenje od lidera, menadžera, stručnjaka i svih djelatnika zahtijeva dublje zadiranje u nutrinu. Naime, da bi se učenje doista dogodilo od njih se traži da kritički reflektiraju o vlastitom ponašanju kako bi otkrili na koji način vlastitim ponašanjem i vlastitim reakcijama nehotično (nesvjesno) pridonose problemima organizacije. Naročito je važno da shvate kako je njihov osobni pristup definiranju i rješavanju problema vrlo često - sam po sebi - osnovni izvor problema kojeg nastoje riješiti.

Kako bih što bolje objasnio navedenu razliku, skovao sam termine "jednostavno" (engl. single loop learning) i "složeno" (engl. double loop learning) učenje. Jednostavnom analogijom pokušat ću objasniti o čemu je zapravo riječ: termostat koji se automatski pali kada sobna temperatura padne ispod 200 C primjer je jednostavnog učenja. S druge strane, kada bi termostat mogao upitati: "Zašto sam namješten na 200 C?" te potom istražiti bi li se možda pomoću neke druge temperature ekonomičnije dosegao cilj ugodne zagrijanosti prostorije, tada bismo mogli govoriti o složenom učenju.

Visokokvalificirani stručnjaci uobičajeno postižu sjajne rezultate u jednostavnom učenju. Ne čudi što je tako; na kraju krajeva, velik dio svojih života posvetili su stjecanju akademskih titula te ovladavanju jednom ili više intelektualnih disciplina kako bi ih aplicirali na rješavanje realnih životnih problema. Pa ipak, paradoksalno je što nam upravo ta činjenica pomaže objasniti zašto su profesionalci toliko loši u svladavanju složenog učenja.

Da skratimo priču, upravo radi toga što su stručnjaci uobičajeno uspješni u onome što čine, rijetko se susreću s pogreškama i neuspjehom. A upravo zato što rijetko griješe, nikada ne nauče učiti iz pogrešaka. Kada njihove strategije jednostavnog učenja ne poluče željene rezultate (što se u slučaju suočavanja s kompleksnim problemima vrlo često događa), počinju se obrambeno ponašati (engl. defensive behavior) odbacujući bilo kakvu kritiku te svaljujući krivnju na druge. Ukratko, njihova realna sposobnost učenja "isključuje" se upravo u trenutku kada im najviše treba.

Sklonost visoko pozicioniranih lidera, menadžera i drugih profesionalaca obrambenom ponašanju upućuje na drugu pogrešku kompanija povezanu s učenjem. Naime, uobičajeno se smatra kako je intrinzična motivacija ključni čimbenik koji pokreće ljude da prione učenju. Vjeruje se kako uz kvalitetne stavove i izraženu posvećenost učenje samo po sebi izvire. Upravo se zbog toga brojne tvrtke okreću izgradnji nove, primjerenije organizacijske strukture, kompenzacijskih programa, ocjenjivanju učinka, razvijanju korporativne kulture i slično - svi ti programi dizajniraju se kako bi se djelatnike motiviralo da se dodatno predaju poslu.