Liderstvo i drevne doktrine

Peter M. Senge Peter M. Senge, predsjednik SoL-a, Society for Organizational Learning, profesor na MIT Sloan School of Management i partner u tvrtki Innovations Associates Inc. Autor je kapitalnog djela Peta Disciplina, osoba koju stručna javnost drži "jednim od petorice najutjecajnijih ljudi u povijesti menadžmenta".

OBJAVLJENO U CJELINI

Još uvijek se dobro sjećam posjeta indijskih profesora MIT-ju kada sam zamoljen da prokomentiram njihova promišljanja objavljena u brojnim stručnim člancima uglednih časopisa. Sa mnom su, naime, htjeli porazgovarati o vrijednosti tradicionalnih učenja i njihovu utjecaju na modernu znanost i umjetnost liderstva. Jedan od njih, Debashis Chatterjee, tada je rekao: „Kada neka ideja opstane tisućama godina, ne možemo drugo nego povjerovati da je istinita. Peter, slažete li se sa mnom?“
 
U spomenutim tekstovima indijski autori prezentiraju i pojašnjavaju različita drevna učenja i mudrosti te ih povezuju s izazovima modernih organizacija - vrlo uvjerljivo te zapanjujuće jasno i jednostavno. Ideje koje se u drugim situacijama vrlo vjerojatno čine suviše ezoteričnima i nepovezanima s preksom, u njihovim tekstovima veoma su jasno objašnjene čime šalju jasne poruke teoretičarima i praktičarima liderstva o tome kako učinkovito funkcionirati na ostvarenju zajedničkih ciljeva. U njihovim tekstovima drevne filozofske doktrine pomažu nam da iznova promislimo o tome zašto u današnjim organizacijama u jednom radnom kontekstu susrećemo strast, imaginaciju i istinsku posvećenost, dok u nekom drugom kontekstu navedenog uopće nema.
 
Promišljajući o njihovim riječima - tada i danas – zaključio bih da se izravnije dotiču ključnih problema modernih korporacija od mnogih „znanstvenih“ lamentacija uglednih stručnjaka za koje se tvrde da najbolje znaju što i kako činiti u maglovitom svijetu menadžmenta.
 
„Kada se osoba uzdigne na razinu koja nadilazi njezine vrline i sposobnosti svi će ispaštati“, napisao je Guanzi - Konfucijev prethodnik - prije 2500 godina. Postoji li barem jedan razlog radi kojeg bismo rekli da je ova tvrdnja danas manje relevantna - kada velike institucije i korporacije presudno utječu na živote ljudi širom svijeta - nego onda kada je napisana? Pomislite na trenutak koliko ljudi širom svijeta, u organizacijama i izvan njih, teško pati:
- zbog moći koja se zloupotrebljava,
- zbog pomanjkanja mudrog vodstva i razumijevanja,
- zbog loših i nepromišljenih odluka koje nisu ništa drugo doli rezultat nečijeg hira.
 
Je li riječ o problemu koji je tisućljećima iza nas? Jesmo li ga riješili u bližoj i daljnjoj prošlosti ili nam je danas, više nego ikada prije, potrebna posebna mudrost kako bismo stvorili nove lidere koji će uravnotežiti moć i vrline?
 
Ako je odgovor negativan, tada se logički nameće pitanje zašto se taj problem kontinuirano ingnorira? Prema mojemu mišljenju, dva su ključna razloga za trenutačnu situaciju.