Razgovor s Garyjem Hamelom

Claus Otto Scharmer Gary Hamel je osnivač i predsjednik konzultantske tvrtke Strategos, gostujući profesor na London Business School te istaknuti znanstveni suradnik na Harvard Business School. Hamel je jedan od najutjecajnijih mislioca s područja strategije u zapadnom svijetu. Zajedno sa C.K. Prahaladom, smatra se začetnikom stvaranja novog jezika strategije.

 

C.Otto Scharmer, redoviti profesor, MIT Sloan School of Management, University of Innsbruck.

C. Otto Scharmer (COS): Koja su najvažnija, suštinska pitanja kojima se bavite u vašem radu?

Gary Hamel (GH): Kao i svi drugi stručnjaci koji se bave strategijom, mislim da se ključno pitanje odnosi na to kako ostvariti uspjeh i stvarati dobit. Konkretnije, suštinsko pitanje u mojem radu odnosi se na pripremu tvrtke za budućnost i otvaranje prostora za strateški zaokret bez ulaženja u krizne situacije. Dakle, kako pokrenuti revitalizaciju tvrtke, bez da čekamo da ona upadne u poteškoće? Naime, većina "studija slučaja" na koje se oslanjamo govori nam o krizi i transformaciji. Jedan predsjednik uprave dovede tvrtku u krizu, da bi zatim došao novi lider koji ju pokušava spasiti. Tako je npr. Jack Welch spasio General Electric. Nisam posebno zainteresiran za preokrete ili transformacije. Mislim da je to stara priča; recepti o tome kako to učiniti su vrlo jasni. Ono što je zapravo interesantno je sljedeće: kako spriječiti kompanije da se uopće nađu u krizi? Prema mom mišljenju, da bi se to ostvarilo potrebna je sposobnost "stalnog odučavanja" (eng. continual unlearning) i stalnog učenja o budućnosti.

COS: Imajući u vidu navedeni niz pitanja, koji su najvažniji nalazi?

GH: Prije svega ne bih koristio riječ "nalaz" u vezi mojih istraživanja, zato jer se ona ne temelje na empirijskim osnovama, barem ne u tradicionalnom smislu. Ja nisam praktičar, ja sam teoretičar. Razmišljam o načinu na koji svijet funkcionira. Ne provodim istraživanja u tradicionalnom smislu, na velikim uzorcima, no svaki podatak do kojeg dođem, neovisno o tome da li je objavljen u Frankfurter Allgemeine Zeitungu ili u Wall Street Journalu smatram značajnim. Sve su to podaci.

Svoj doprinos vidim u razvoju "novih pogleda" i novih perspektiva. Smatram kako je to puno bliže istraživačkim aktivnostima usmjerenim na stvaranje teorije, negoli na njeno testiranje. Čini mi se kako vrijednost istraživanja nije povezana s kvalitetom testiranja, sve do točke pronalaženja evidentnih nalaza, već pravu vrijednost istraživanja vidim u stvaranju "novih pogleda" koji ljudima mogu osigurati novi način gledanja na stvarnost.

Promotrimo li rad Petera Sengea, vidimo da je on razvio koncepciju organizacijskog učenja kao "novog pogleda". Svjesno promišljanje o procesu akumuliranja znanja unutar velikih organizacija ustvari jest "novi pogled". U tom kontekstu, svoj doprinos drugačijem promišljanju vidim u osvješćivanju važnosti kompetencija organizacije. To bi bio jedan doprinos.