Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci domaća je javnost suočena sa nekoliko vrlo ozbiljnih upozorenja o stanju i perspektivama hrvatskog gospodarstva. Najnovije od njih je "Izvješće Svjetske banke o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta".
Nalazi
Sukladno naslovu, Izvješće se bavi načinom ostvarivanja i održavanja viših stopa rasta dohotka po stanovniku u Hrvatskoj i ubrzavanju ekonomske konvergencije s gospodarstvima EU. S tim u svezi autori ukazuju na dvije ključne činjenice:
1. Sadašnja razina rasta dohotka po stanovniku je preniska,
2. Ozbiljne vanjske neravnoteže pokazuju kako trenutni obrazac gospodarskog rasta u Hrvatskoj možda nije održiv:
- Glavni pokretač ekonomske ekspanzije u razdoblju 2001.-2008. bila je domaća potražnja, koja je rasla po stopi višoj od šest posto godišnje,
- Manjak vanjskog tekućeg računa se udvostručio između 2001. i 2008. godine, kada je dosegao 9,4 % BDP-a,
- U istom razdoblju bruto vanjski dug je sa 60% porastao na preko 94 % BDP-a.
Prema autorima Izvješća gospodarski rast ovisi o:
1. Doprinosu radne snage,
2. Ukupnoj produktivnosti proizvodnih čimbenika,
3. Razini ulaganja.
U nastavku ovog teksta u središtu pozornosti će biti analiza doprinosa radne snage. S tim u svezi u Izvješću se konstatira kako su "...kronično niska razina sudjelovanja radne snage kao i neusklađenost stečenih znanja i vještina s potrebama u gospodarstvu ključni izazovi i prepreke povećanju doprinosa radne snage rastu. Hrvatska ima jednu od najnižih stopa sudjelovanja u tržištima rada među europskim zemljama, i drugu po redu najveću stopu nezaposlenosti među zemljama EU-a". Uzroke takvoga stanja autori pronalaze u:
- socijalnoj skrbi i mirovinskom programu koji destimuliraju pojedince da sudjeluju u tržištima rada,
- visokoj stopi nezaposlenosti,
- rastućem jaz u znanjima i vještinama koji sprečava potražnju za radnom snagom,
- krutim radnim propisima koji tvrtkama otežavaju prilagodbu veličine radne snage poslovnim ciklusima.