Hrvatski sustav socijalne skrbi destimulira sudjelovanje na tržištu rada prije svega svojom neučinkovitošću. Npr., za peteročlanu obitelj u kojoj su oba roditelja niskih kvalifikacija evidentirani kao nezaposleni, bolje je živjeti od naknada socijalne skrbi nego se uključiti u službeno gospodarstvo.

Mirovinski sustav u Hrvatskoj potiče rano 'povlačenje' radne snage, tj. prijevremeno umirovljenje. Tome pridonosi više čimbenika:
1. Politika prijevremenog umirovljenja koja se provodila u devedesetim godinama,
2. Niska službena dob za umirovljenje do 2008.,
3. Niski čimbenik obračunavanja mirovine, koji implicira da kasnije umirovljenje nije dovoljno nagrađeno.
4. Visoke stope zamjene za određene kategorije radnika. (policija, vojska i branitelji).

Visoka stopa nezaposlenosti je rezultanta sljedećih čimbenika:
1. Visokih troškovi radne snage koji su posljedica:
- nekonkurentnog utvrđivanja plaća u još uvijek velikom javnom sektoru, 
- krute zaštite zaposlenja koje daje insajderima, radnicima koji imaju sigurne poslove,
  jaku pregovaračku moć,
- snažne prisutnosti sindikata (osobito u javnom sektoru),
- umjereno visokih poreza na plaću i drugih poreza na rad,


Tekst u cjelosti objavljen u qLife-u...