U prvom dijelu predavanja iznijet �u razlike izme�u konstelacijskog rada u grupi na otvorenom seminaru i konstelacijskog rada unutar tima ili radne grupe. Razlike (koje �ine razlike) su mogu�e na nivou subjekta, na nivou fokusa i na nivou predstavnika.
Subjekt menad�ment konstelacija
Subjekt u formi menad�ment konstelacija ne predstavlja povezanost pojedinaca - ili skupina pojedinaca u odnosu na specifi�ni zadatak koji nije detaljnije definiran (što predstavlja uobi�ajenu praksu u "klasi�noj" organizacijskoj konstelaciji). Subjekt predstavlja sam me�uodnos. Na primjer:
• prodajni kanal, marketinške strategije, Total Quality Management, inovacije te iznos godišnjeg prihoda odre�ene poslovne jedinice – ili
• uobi�ajena praksa proizvodnog odjela, te�nja zaposlenika savršenstvu, program zbrinjavanja viška ljudi, najva�niji dobavlja� i vrijednost za dioni�are
To zna�i da ve� na samom po�etku konstelacijskog rada postoji visoka kompleksnost zahvaljuju�i razli�itim dimenzijama i njihovoj me�usobnoj interakciji. Navedene interakcije naj�ešï¿½e karakterizira mnoštvo konflikata.
Za rukovanje s tim zapletajima, korisno je imati neku vrstu mape. U tu svrhu, modeli menad�menta su smjernice od pomo�i. Oni poma�u fokusirati i stabilizirati svijest na odre�enoj razini te definirati granice sistema. Modeli menad�menta su kao razli�ite strukturne forme u radu Matthiasa Varge von Kibéda vrsta heuristi�ke mre�e za rad s izazovima menad�menta.
Korištenje navedenog modela slu�i na sljede�i na�in:
• prvenstveno za pojašnjavanje zahtjeva ili pitanja koje tim postavlja, za definiranje granica sistema i elemenata koji �e biti postavljani u konstelaciji,
• zatim, kao navigacija tijekom konstelacijskog rada i
• kona�no, za davanje orijentacije na koji na�in odrediti mjere za uvo�enje rješenja u praksu nakon konstelacije.