Partneri
Tema mjeseca: Sistemske konstelacije
Članak: Sistemske konstelacije za potrebe menad�menta, Claude Rosselet
St. Gallen menad�ment model navodi �etiri dimenzije tvrtke ili organizacije i njihove uva�ene me�usobne odnose. Te dimenzije su sljede�e:
• Dionici: kao konkurenti, dobavlja�i, ulaga�i, klijenti i zaposlenici
• Procesi: kao upravlja�ki procesi, poslovni procesi i podr�avaju�i procesi
• Modeli razvoja: što su optimizacija i obnavljanje
• Konfiguriraju�e sile: što su strategije, strukture i kultura
Koriste�i menad�ment modele, uvi�amo da istra�ivanjem organizacije uvijek promatramo smo odre�eni dio same organizacije: Ono što mo�emo promatrati jest zapravo samo presjek, a ne organizacija kao cjelina. To zna�i da ne�emo dobiti apsolutnu istinu o �injenicama u organizaciji, ve� dublje uvide za kreiranje novih hipoteza. Navedene hipoteze su temelj za intervencije koje valja pokrenuti. Konstelacijski rad u domeni menad�menta ne zamjenjuje akciju!
Fokus menad�ment konstelacija
Fokus u menad�ment konstelacijama ne predstavlja pojedina osoba (niti mišljenje ili perspektiva pojedine osobe), nego cjelokupni tim. To implicira da je potrebno postaviti zajedni�ko pitanje ili zapletaj cijelog tima – a na�in na koji je to mogu�e u�initi jest koriste�i rješenju usmjeren razgovor što uklju�uje sve �lanove menad�ment tima. Kada radim s timom, po�etak aktivnosti uvijek predstavlja komunikaciju putem koje se pojašnjava upit a potom definiraju elementi i granice sistema.
Kombiniranje navedene aktivnosti s dijalogom, kojeg podrazumijeva David Bohm, nakon konstelacije je izvrsna prednost što omogu�uje dijeljenje uvida i razvoj na�ina za njihovo provo�enje u praksu. Uobi�ajeno dijalog donosi daljnje i još dublje uvide u organizacijske dinamike. �injenica da je konstelacijski rad uklopljen u aktivnosti u kojima se koristi jezik tako�er ima utjecaj na sam jezik koji je korišten tijekom konstelacijskog rada.
Dok u "klasi�noj" obiteljskoj konstelaciji promatramo performativno (ciljno orijentirano) korištenje jezika (od strane facilitatora), jezik je upotrijebljen kao akcija, moj konstelacijski rad je oblikovan njegovim refleksivnim (povratnim) korištenjem. Razlika se istovremeno odnosi i na klijenta. Umjesto dirnutih i fizi�ki prisutnih protagonista, u rad postavljam predstavnika reflektiraju�ih promatra�a. Ti reflektiraju�i promatra�i su samo dio organizacije, oni predstavljaju sistem klijenta. Organizacija kao cijelo "tijelo" u svojoj izuzetnoj kompleksnosti ostaje dio konteksta koji fizi�ki nije prisutan u konstelaciji. (Povremeno, on mo�e biti predstavljen u radu kao kontekstualni faktor.)
