Korisno je imati na umu sljede�e principe rade�i sa menad�ment konstelacijama:
• vodite ih jednostavno i kratko
• koristite rjeďż˝nik sudionika
• smanjite kompleksnost, pojasnite probleme i moguďż˝e dobre rezultate
• ne postavljajte predstavnika za osobu, koristite apstraktne elemente kao što su funkcije, konfigurirajuďż˝e sile i procesi na primjer


"ďż˝amor" o šutljivom znanju

Klasiďż˝no upravljanje znanjem fokusira se prvenstveno na eksplicitno znanje: na znajuďż˝i to i na teoretsko znanje. Ishod je velika kompilacija podataka, što nije put ka pojašnjavanju izuzetno kompleksnih situacija. Mnoštvo podataka uobiďż˝ajeno samo podrďż˝ava kompleksnost; i smanjuje pouzdanost. Prouďż˝avajuďż˝i goleme koliďż˝ine podataka menadďż˝eri gube osjeďż˝aj za cjelinu te nepogrešivi instinkt za poduzimanje dobrih stvari.

ďż˝ineďż˝i to, menadďż˝eri gube vještine i kompetencije koje su steďż˝ene kroz iskustvo što ďż˝ini temelje istinite ekspertize. Nije tako jednostavno prevesti sloďż˝eno znanje u skup digitalnih podataka. Ta vrsta znanja opire se kontroli bilo kakvog upravljanja. Michael Polanyi nazvao je takvo znanje šutljivo znanje.

Michael Polanyi je po prvi put koristio termin "šutljivo znanje" u svojoj teoriji odvojene kognitivne percepcije. Zakljuďż˝io je da inteligencija veďż˝ postoji u praksi. Praksom ne upravlja neka vanjska pojava koja samostalno posjeduje inteligenciju. To je, na primjer, situacija u kojoj glava ne kontrolira ruku što uzima vilicu. Ruka hvata vilicu na samo-regulirajuďż˝i naďż˝in. Kompleksna aktivnost koordinacije usklaďż˝ena s namjerom djeluje bez potrebe za intelektom. Michael Polanyi naziva ove aktivnosti "implicitno znanje". To znanje nam prirodno stoji na raspolaganju ali nismo razvili njegovo konceptualno razumijevanje. Trenutak u kojem to postaje oďż˝ito jest kada nas konkretno pitanje "što" i "kako toďż˝no" ostavlja bez rijeďż˝i. ďż˝ini se oďż˝ito da "moďż˝emo znati više nego moďż˝emo izreďż˝i" (Polanyi, p.4). U svojoj teoriji Polanyi je bio usredotoďż˝en prvenstveno na individualno znanje. Pojam "implicitno znanje" nije odigrao veliku ulogu u njegovom radu.

U znaďż˝ajnom doprinosu upravljanja znanjem Ikuijro Nonake i Hirotaka Takeuchija središnju ulogu zauzima koncept implicitnog znanja. U njihovom klasiďż˝nom djelu The Knowledge Creating Company, meďż˝uodnos implicitnog i eksplicitnog znanja je vaďż˝an subjekt na putu traďż˝enja odgovora na pitanje kako ďż˝e znanje biti kreirano u poduzeďż˝ima. "Definitivno je vaďż˝no znati kako poduzeďż˝a razvijaju nove proizvode, metode i strukture. Ali i dalje vaďż˝nije ostaje pitanje kako poduzeďż˝a kreiraju znanje."