Teško je razumjeti da predstavnici mogu dati to�ne informacije o situacijama koje sami nisu izravno do�ivjeli. Kako to mo�e biti vjerodostojno?
Sve dosada, stroga znanost nije uspjela objasniti kako to funkcionira, no to se svakodnevno doga�a, i uvijek me iznova iznena�uje. To�nost predstavljanja primije�ena je i opisana i ve� se dugo koristi u psihodrami. Ondje se naziva “tele”.
Zaklju�ila sam da je predstavljanje toliko to�no zbog rezonance koju budi u klijentu, i kognitivno i tjelesno. A potvr�eno je kroz pri�e klijenata koji su naknadno razgovarali sa stvarnim osobama koje su bile predstavljene, ili pozivanjem na unutarnje znanje. To je još uvijek veliko �udo koje u meni budi strahopoštovanje. Naviknete se, ali zapravo ne razumijete. Kao i mnogo drugih stvari.
Završavaju li sve obiteljske konstelacije dobrim rješenjima?
Nedavno sam pro�itala utješan komentar na internetskoj stranici. “Na kraju, sve je u redu. Ako nije, to zna�i da još nije kraj.” To mi se svidjelo. Komentar govori o na�inu na koji prolazimo kroz �ivot i potrazi koju �inimo za svoj sistem.
Je li mogu�e pogriješiti?
Naravno. Primjerice, potrebno je poštivati granice klijenta. Va�no ga je slušati i djelovati polako, brzinom emocija, umjesto brzinom uma. Va�no je znati da je mišljenje manje stvarno od tjelesnog izra�avanja klijenta. Kada bi razmišljanje moglo riješiti naše probleme, ne bismo trebali terapiju. Sporo voditi terapiju kao što to sada potvr�uju terapeuti koji lije�e traume, poma�e nam da šire i suptilnije uo�imo gdje se klijent nalazi u procesu. Svoja iskustva i znanje uvijek moramo prilagoditi stvarnoj situaciji klijenta i ne smijemo ga prisilom uvesti u svoje mentalne strukture.
Zapravo, umjesto da to nazovemo pogreškom, mislim da govorimo o nesporazumima u komunikaciji izme�u terapeuta i klijenta. Budu�i da se terapeut nalazi u odgovornoj ulozi, on je taj koji odre�uje smjer, tempo i vrstu intervencija. Stoga je potrebno detaljno prou�iti reakcije klijenata, a ne samo biti u odnosu sa samim sobom. Mi smo na usluzi klijentu, stoga ono što �inimo mora biti odobreno pro�ivljenim iskustvom klijenta. Dogodi li se da naše intervencije budu usmjerene protiv najdubljih zbivanja u klijentu, javiti se mo�e zbunjenost ili mnoštvo simptoma kao što su glavobolja, podijeljenost ili druga stanja transa koja su zapravo stari obrasci koji slu�e za izla�enje na kraj s napetošï¿½u koju izazivaju proturje�ne intervencije.