Konzultant, proces promjena i stil rada
- Osnovna pretpostavka da netko bude dobar konzultant je da se preda sistemu klijenta, uz spremnost da podijeli njegovu sudbinu. Dakle to ne mo�e biti stav: „ovdje �emo malo savjetovati, pa propadne li ili ne, meni je svejedno“. Uva�avanje i smjernost (poniznost) konzultanta su nu�ni preduvjeti njegovog dobrog rada.
- Kad netko ima ideju da mijenja drugu osobu (u njenom poslu, radnom mjestu, funkciji), to nije mogu�e provesti. Automatski dolazi do obnavljanja prijašnjeg stanja, uz ranjavanje dostojanstva druge osobe. Ako me�utim druga osoba mo�e ostati kakva jest, tad se mo�e promijeniti (�initi ne �injenjem). Konzultant ništa ne mijenja. On samo donosi na vidjelo stvarnost kakva jest. Ve� to mo�e po sebi donijeti, i donosi promjene.
- Dostojanstvo je pristanak na svijet kakav on jest. To je pristanak i na vlastitu malenost i na vlastitu veli�inu (zadnje tra�i ponajviše odva�nosti). Mnogi izbjegavaju prihvatiti vlastitu veli�inu – to je kukavi�luk. Nešto htjeti promijeniti je drskost. U pristanku le�e prilike (mogu�nosti).
- Kad �ovjek pogleda u o�i neizbje�nom, uzmakne natrag – samo malo.
- �im nekome dam savjet, time zapovijedam njegovu dostojanstvu, pa on mora u�initi nešto drugo, ...da bi sa�uvao svoje dostojanstvo.
- Ono što je ispravno se ne smije pojašnjavati, ve� samo re�i i gotovo.
- Kad mi se kao konzultantu ne svi�a osoba za koju radim, predstavim ju sebi kao malo djetešce, u okru�enju i u kontekstu u kojem je raslo, potpuno voljeno. Tad joj pristupim iz drugog konteksta, prepoznam ju (i prihvatim).
- Najva�niji je stav koji �ovjek ima prema drugim ljudima. Od tuda proizlazi poluga snage – ‘�initi ne �ine�i’ – nehotice �initi.
- Konzultant se mora ravnati po stvarnim potrebama. Tad je vi�en (opa�en). Ina�e je isklju�en.
- Za suradnju poma�e ono, što klijenta straši. Konzultant ka�e nalogodavcu: u�init �u najbolje što znam. Ugovor (zadatak) konzultanta uvijek glasi: otkrij što treba u�initi.
- Biti na zadnjoj poziciji dozvoljava najbolju mogu�nost vodstva.
- Konzultant dolazi zadnji i nalazi se na zadnjoj poziciji u poduze�u klijenta. Uklapa se u (hijerarhijski) poredak na tom mjestu. Kad to poštuje, u pravilu mo�e uspjeti. Kako se razvija kriza, konzultant stoji desno uz menad�era-klijenta, i sebe ne smatra posebno va�nim. Tek tada mo�e izvršiti utjecaj.
- Utjecaj je nešto razli�ito od mo�i. Onaj tko ima utjecaja stoji u pozadini. On je tih i miran u središtu.
- Svatko u grupi ima nešto što drugi treba(ju). Pastir je pastir kroz ovce, no ovce nisu ovce kroz pastira. Konzultant mora stalno �uvati svoje dostojanstvo, ina�e gubi svoju dobru mo�. Onaj tko pazi i cijeni sebe, daje priliku drugom, da i on pazi i cijeni sebe.
- Rješenje donosi strah, problem daje sigurnost.
- Kada �ujem problem, ne mogu ga riješiti.
- U grupi uvijek postoji tajni dogovor, da se problem odr�ava. Samo konzultant/terapeut ima odva�nost za rješenja.
- Konstelacije (postave) osloba�aju klijenta tu�ih (preuzetih) unutarnjih procesa.
- Što u�initi kad konzultant �eli biti coach za cijeli poslovni sistem, a njegov ugovor glasi samo za jednu organizacijsku jedinicu u poduze�u. Rješenje je: gledati na vlastita prava kao svoj resurs, no ne dozvoliti da to njime dominira.
Primjer konstelacije: Postavlja se konzultant i nasuprot njemu njegova prava. Konzultant ka�e svojim pravima: „Uzimam od vas, i sam odlu�ujem kako �u upotrijebiti vašu snagu.“ Tako mo�e ostati u okvirima svog ugovora (zadatka).
- Kad konzultant preuzme previše odgovornosti, mo�e ga se postaviti uz sistem. Re�enica razrješenja tada glasi: “Dakle, sad uzmi u sebe svoju sliku i odva�no kreni izvršiti svoj dio.“ Time se odr�ava podjela zadataka i sudjelovanja u sistemu.
- Konzultant ne smije biti ve�i od menad�era.
Primjer: menad�er je otpustio suradnika i konzultant je uklju�en u prava. Rješenje: Konzultant ka�e menad�eru: „Ono što treba riješiti (u vezi otpuštenog radnika) ostavljam tebi. Ja sam samo tvoj konzultant.“
- Radoznalost je nasilna i šteti drugoj osobi. Radoznao sam kao �elim znati više nego je potrebno za rješenje – to je negativno. Krajnje su�avanje i pojednostavljenje je okvir koji treba cijeniti i poštovati.
- Promišljanje slu�i izvo�enju ne�ega što nije za izvesti. Dobar stav glasi:„Zaboravio sam što je iza mene i pru�am se prema onome što je ispred mene!“