U radu s konstelacijama unutar poslovnih sustava ďż˝ini se da postoje neke granice koje definira sam poslovni sustav ili organizacija. Tko ili što se sve ubraja u poslovni sustav? Kako se mogu prepoznati spomenute granice? Kako se te granice mijenjaju da bi se dopustio rast/razvoj unutar sustava?

Prvo moramo definirati što ďż˝ini sustav. Sustav ďż˝ine dvije znaďż˝ajke: prvo, sustav kao cjelina ima razliďż˝ite osobine od sume osobina svih njegovih dijelova. Guďż˝va ili zastoj saobraďż˝aja na autoputu, neizazvan saobraďż˝ajnom nesreďż˝om, nastao zato jer ima puno automobila, kreďż˝e se u drugom smjeru, unatrag, u odnosu na smjer kretanja pojedinaďż˝nih automobila. Zamislite da gledate zastoj prometa iz helikoptera: izgledat ďż˝e kao stonoga koja se polagano kreďż˝e u jednom smjeru, dok se njezini pojedinaďż˝ni elementi – automobili -od kojih se ona sastoji, kreďż˝u u suprotnom smjeru.

Druga znaďż˝ajka sustava je ta da je on uvijek dio šireg sustava. Prometni zastoj je povezan s radnim vremenom neke zemlje gdje to radno vrijeme diktira kada ďż˝e u njemu biti guďż˝ve i zastoji.

U tom smislu nije jednostavno definirati granice poslovnog sustava: da li nabava/opskrba pripada sustavu? Kupci? Politika? No, zanimljivo je vidjeti kako ljudi u organizaciji postavljaju granice. Upravitelj jedne škole mi je rekao da on uďż˝enike ne promatra kao dio školskog sustava. Takvo poimanje imalo je trenutaďż˝ni efekt koji se oďż˝itovao u štrajku uďż˝enika te škole. Moďż˝da je uzrok tomu upravo bio taj što su uďż˝enici osjeďż˝ali kako se na njih ne gleda kao na sastavni dio školskog sustava! Na jednom prestiďż˝nom sveuďż˝ilištu sve se promijenilo u trenutku kada smo u konstelacije uveli buduďż˝e poslodavce studenata. Odjednom je sve postalo protoďż˝no. Dekan dotiďż˝nog sveuďż˝ilišta mi je rekao: „Oh, to smo bili izgubili iz vida: poduzeďż˝a u kojima ďż˝e naši studenti traďż˝iti posao nakon što diplomiraju.“ U tom sluďż˝aju protok je uspostavljen nakon što su granice sustava sveuďż˝ilišta bile proširene na buduďż˝e poslodavce.

Takva razmjena s društvom nikada ne moďż˝e biti dovoljno naglašena: veďż˝ina malih i srednjih poduzetnika ne vrši razmjenu samo s njihovim kupcima, nego i s lokalnim društvom: susjedima, obiteljima zaposlenih i sl. Takvu razmjenu nazivam sistemskim prometom. Što je viši sistemski promet, posao se više utemeljuje i ukorjenjuje unutar lokalne društvene zajednice i ima tendenciju rasta. Sistemski rast ne znaďż˝i nuďż˝no rast u brojkama sistemskog prometa, profita i broja zaposlenih. On moďż˝e oznaďż˝avati i rast u pogledu kvalitete, stabilnosti, ďż˝asti, veselja, ďż˝ivota i povjerenja. Tvrtke koje su utemeljene unutar lokalne zajednice imaju veďż˝e moguďż˝nosti i prilike za uspjeh. Opďż˝enito se moďż˝e reďż˝i da „uspjeh ima lice majke“. To je, naravno, metafora. „Majka“ je dio sustava kroz koji dolazi ďż˝ivot. Lokalno društvo je majka, temelj kroz koji dolazi ďż˝ivot do lokalnih tvrtki. Jako je vaďż˝no poštovati tu ďż˝injenicu. Kada su granice oko tvrtke preuske, riskira se da tvrtka bude odsjeďż˝ena od hranjivog izvora društva. Kada se kao poduzetnici previše ďż˝alite na društvena pravila ili politiku, presijecate veze s korijenom i moďż˝e vam se desiti da iskrvarite do smrti.