Moj naďż˝in marketinga novih proizvoda u današnje doba vrlo je jednostavan. Dobro se sjeďż˝am da sam u prošlosti stvarao izvanredne proizvode u koje sam vjerovao i ďż˝elio ih prodati. To je rijetko kada upalilo. Kada razmišljamo na naďż˝in da „imamo proizvod koji je dobar za kupca“ , stavljamo se na viši nivo od potencijalnih kupaca i oni to obiďż˝no osjete i ne budu privuďż˝eni.
Danas se potpuno otvorim prema društvu sa slijedeďż˝im pitanjem: „Što mi to društvo pokušava reďż˝i? Moďż˝da to još nisam u stanju vidjeti, ali društvo mi sigurno pokušava nešto poruďż˝iti.“ I vrlo ďż˝esto mi odjednom sine ideja o novom proizvodu koja je u rezonanciji s društvom. Na neki naďż˝in to je kao kada u konstelacijama pitamo: „Što nam sustav poruďż˝uje?“.

Svatko to moďż˝e! U tom smislu jedno od prethodnih pitanja ovog intervjua koje se odnosilo na tendencije i nove razvoje, nije više tako zanimljivo. To jako ovisi o lokalnoj situaciji u razliďż˝itim zemljama. Umjesto da slušamo što drugi misle o novim trendovima, bilo bi puno zanimljivije otvoriti sebe kao poduzetnika prema onomu što mu njegova društvena zajednica poruďż˝uje. Društvo cijelo vrijeme vrišti prema nama - stvar je samo da li smo u stanju ďż˝uti što nam poruďż˝uje. I da li smo spremni preuzeti rizik suoďż˝avanja s gubitkom. Vrlo je lako suoďż˝iti se s dobitkom. No puno više snage dolazi iz suoďż˝avanja s moguďż˝im gubitkom. Odgovorite sami sebi na iduďż˝e pitanje: ďż˝iju prisutnost biste cijenili više – onu osobe koja se moďż˝e suoďż˝iti samo s profitom ili osobu koja je u stanju suoďż˝iti se i s rizikom moguďż˝eg gubitka.

Poslovna organizacija ďż˝esto se identificira s pisanom dokumentacijom, softverom ili audio snimkama koje opisuju njenu strukturu i pravila ponašanja (strukturu organizacijskih jedinica, rada, funkcija, proizvoda/usluga, procesa, misije, strategije, planova, monitoringa..), a puno manje ukljuďż˝uje granice koje postavljaju dobavljaďż˝i, kupci, konkurencija, javnost. Što se dogaďż˝a ako se na neki naďż˝in ta dokumentacija izgubi - znaďż˝i li to da je i tvrtka izgubljena? Što je u stvari organizacija? Što je sustav? U brendiranju postoji egzotiďż˝na opaska da brend predstavlja dušu organizacije. Što je to? Na koji naďż˝in se on moďż˝e promatrati i prepoznati? Kako funkcionira? Znaďż˝i li to da je organizacija “ďż˝ivi organizam“? Što je ďż˝ini zdravom? Ima li svoju zasebnu inteligenciju, savjest, svijest iz koje crpi snagu, raste i uspostavlja novu ravnoteďż˝u?

To je previše pitanja. Sada ste se dotakli okvira mentalnih modela organizacije. Bilo koji mentalni model koji funkcionira za vas je dobar. Tvrditi da je neki mentalni model bolji od drugog je uistinu ďż˝udna izjava za mene. Sistemsko gledište je naravno, samo jedno od mnogih gledišta, proizašlo iz okvira sistemskog naďż˝ina razmišljanja. Sistemsko mišljenje je korisno tamo gdje uzroďż˝no posljediďż˝ni naďż˝in razmišljanja nije dostatan za rješavanje odreďż˝enih vrsta problema unutar društvenog kompleksa. Ali to je još uvijek samo model i sigurno je da ďż˝e za sto godina biti korišteni neki drugi modeli. Ponekad se ljudi prebacuju s jednog modela na drugi dok ne pronaďż˝u onaj koji za njih djeluje u njihovom ďż˝ivotu, u njihovoj kompaniji, i to je sasvim u redu!

Neki �itatelji �e preferirati sistemski na�in, drugi ga ne�e uop�e prihvatiti. Osobno preferiram sistemski pogled jer se uklapa u moj model svijeta i donosi mi jako puno zadovoljstva u �ivotu, ali na neki na�in sam uskogrudan.