Partneri
Tema mjeseca: qLife No.8: Dijalog
Članak: U podno�ju vulkana: dublji uvid u pri�u, David Hutchens
U podno�ju vulkana: dublji uvid u pri�u
David Hutchens David Hutchens, poslovni savjetnik, stru�njak za organizacijski razvoj koji sura�uje s mnogim velikim korporacijama poput The Coca-Cola Company, Wal-Mart, IBM, GE, Nike ili Bank of America kako bi im pomogao u implementaciji koncepcije U�e�e organizacije. Autor je kultne serije stripova Learning Fables koja na duhovit i metafori�ki na�in �itateljima pribli�ava slo�ene koncepcije organizacijske teorije.
�ivimo u svijetu konverzacije. Rije�i koje koristimo oblikuju naše navike, stil �ivota i rada, odnose s drugim ljudima i budu�nost kakvu �elimo za sebe stvoriti.
Gledano samo s jedne razine, proces komunikacije posve nam je jasan i razumljiv. Ve� od najranijih dana, �ak i prije nego izgovorimo rije�i "mama" i "tata", u�imo se uz pomo� govora povezivati s drugim ljudima. Do trenutka kada nau�e hodati, mala djeca ve� se jako dobro koriste jezikom kako bi dobili ono što �ele (ponekad to �ine mnogo umješnije od svojih roditelja). No, gledano iz druge perspektive i s druge razine, toliko nam je uobi�ajeno koristiti rije�i za oblikovanje stvarnosti da rijetko primje�ujemo njihov pravi utjecaj na tu istu stvarnost. Paradoksalno, u svojoj sveprisutnosti rije�i su nam postale nevidljive.
Mo�da baš zbog toga toliko �esto osje�amo kako nas one ograni�avaju. Iako ih koristimo za izgradnju kvalitetnih me�uljudskih odnosa, za pribli�avanje drugim ljudima, moramo primijetiti da nas u mnogim situacijama one odvode u posve suprotnom smjeru: odvajaju nas, zamra�uju razumijevanje i zabijaju klinove nerazumijevanja izme�u nas i naših bli�njih; ljudi s kojima �ivimo i radimo. Iako su nam rije�i potrebne za postizanje ciljeva, moramo primijetiti da one u isto vrijeme ometaju našu sposobnost da ostvarimo vizije do kojih nam je posebno stalo.
Moderna znanost liderstva i menad�menta otvorila je novu perspektivu gledanja na me�uljudsku komunikaciju i pomogla nam da osvijestimo va�nu istinu o našim interakcijama ustvrdivši da je na�in komuniciranja (kako?) barem jednako va�an, ako ne i va�niji, od sadr�aja kojeg prenosimo recipijentu. Tako�er je ustvrdila da promjenom na�ina govorenja i slušanja mo�emo stvoriti zajedni�ko zna�enje, nove mogu�nosti i koordinirano djelovanje.
Dijalog je pojam koji najbolje opisuje taj dublji vid komuniciranja. Na�alost, u javnosti se ovaj termin (pre)�esto koristi zbog �ega je poprimio tu�an status obi�ne poštapalice. Njegovo uvo�enje u �ivot organizacija pomoglo je liderima i menad�erima na svim hijerarhijskim razinama da otkriju va�nost produktivne komunikacije, iako se pojam dijalog i dalje �esto pogrešno koristi, kao sinonim za "razgovor" kao primjerice u re�enici: "Odvojiti �u nekoliko minutu za dijalog o tvojem dopisu."
