Partneri
Tema mjeseca: qLife No.8: Dijalog
Članak: Dijalog: osnovne smjernice, David Bohm, Donald Factor, Peter Garett
Dijalog: osnovne smjernice
David Bohm, Donald Factor, Peter Garett David Bohm, bliski suradnik Alberta Einsteina i istaknuti fizi�ar poznat je po svojim radovima na temeljima kvantne teorije i teoriji relativnosti te na istra�ivanju utjecaja navedenih teorija na druga znanstvena podru�ja. Intenzivni dijalog s njegovim velikim prijateljem, Jidhu Krishnamurtijem, velikim duhovnim u�iteljem iz Indije doveo ga je do iznimnih spoznaja o zna�enju i prirodi misli, razumijevanja, postojanja, smrti, istine, stvarnosti i inteligencije.Autor je mnogih zna�ajnih djela od kojih su najpoznatija Quantum Theory, Wholeness and the Implicate Order, Science, Order and Creativity, On dialogue.
Što je to "dijalog"?
Dijalog, u smislu u kojem koristimo ovaj pojam, osnovno je sredstvo za prou�avanje korijena mnogobrojnih kriza s kojima se �ovje�anstvo danas susre�e. Dijalog omogu�ava duboko propitivanje i istra�ivanje procesa koji fragmentiraju i ometaju kvalitetnu komunikaciju me�u pojedincima, nacijama ili pak razli�itim sektorima iste organizacije. Današnja moderna kultura podr�ava razli�ite me�uljudske interakcije: ples, pjesmu ili glumu, koje se odvijaju bez imalo problema. Suprotno tome, kada je rije� o konverzaciji o dubokim i zna�ajnim problema ljudskog postojanja, �esto nailazimo na razila�enje i neslogu, pa �ak i nasilje. Gledano iz naše perspektive opisane okolnosti ukazuju na dubok i raširen defekt u procesu ljudskog razmišljanja.
Uz pomo� dijaloga grupa ljudi istra�uje pojedina�ne i zajedni�ke pretpostavke, ideje, uvjerenja i osje�aje koje suptilno upravljaju njihovim interakcijama. Dijalog nudi mogu�nost sudjelovanja u procesu koji zorno ukazuje na uspješnu i neuspješnu konverzaciju. Dijalog mo�e razotkriti zbunjuju�e nekoherentne obrasce koji grupu navode da izbjegava pojedina klju�na pitanja ili da, s druge strane, �vrsto inzistira na obrani pojedinog stajališta suprotno zdravo-razumskoj logici.
Dijalog je opa�ajno sredstvo, kolektivne prirode, koje nam poma�e da uo�imo na koji na�in skrivene vrijednosti, namjere ili nezamije�ene kulturalne razli�itosti upravljaju ponašanjem a da toga uop�e nismo svjesni, individualno i kolektivno. Stoga na dijalog treba gledati kao na neku vrstu arene za kolektivno u�enje koja mo�e unaprijediti zajedništvo, harmoniju i kreativnost.
Zbog istra�iva�ke prirode dijaloga, njegov smisao i metode u stalnom su nastajanju. Na proces dijaloga ne mogu se primijeniti kruta pravila zato što suštinu dijaloga �ini u�enje - ali ne u smislu konzumiranja informacija ili doktrina priop�enih od strane autoriteta, niti u smislu preispitivanja ili kritiziranja odre�enih teorija ili programa - ve� u smislu sudjelovanja u difuznom procesu kreativne participacije me�u kolegama.
Stoga smatramo da je posebno va�no pojasniti zna�aj, smisao i pozadinu procesa.
