Meďż˝utim, smisleni razgovor ne predstavlja neku leďż˝ernu ili uzgrednu aktivnost veďż˝ prije svega vaďż˝nu disciplinu u samoj srďż˝i znanosti i umjetnosti liderstva koja tvori temelje uďż˝enja i razvoja. Korijene dijaloga pronalazimo u drevnim vremenima i praksi koja u današnjem modernom dobu vape da se iznova otkriju. Korištenje alata ove discipline u procesu komunikacije osigurava nam:
- iznošenje, propitivanje i testiranje skrivenih pretpostavki,
- pristup znanju drugih ljudi,
- kreiranje novih opcija,
- donošenje optimalnih odluka na temelju najboljih ideja organizacije.

Nadalje, redovitim korištenjem dijaloga na radnom mjestu uspješnije rješavamo strateške, taktiďż˝ke i operativne probleme te donosimo kvalitetnije odluke, posebno u kriznim situacijama.

Promotrimo sada Mijina iskustva u selu Spaljenih Borova koja ďż˝e nam pomoďż˝i da saznamo više o disciplini dijaloga.

Razmislite:

1. Buduďż˝i da nisu osvijestili na koji se naďż˝in koriste rijeďż˝ima, ljudi u strip priďż˝i podigli su meďż˝u sobom barijere pa zato nisu uspijevali osmisliti kreativno rješenje za nadolazeďż˝u krizu. U kojoj mjeri opisana situacija nalikuje izazovima s kojima se susreďż˝ete u vašoj obitelji, organizaciji, široj ili uďż˝oj društvenoj zajednici?
2. Pokušajte se prisjetiti neke sjajne konverzacije za koju slobodno moďż˝ete reďż˝i da je za vas predstavljala stanovito "transformacijsko iskustvo" buduďż˝i da se tijekom razgovora promijenila kvaliteta svjesnosti: o vama samima ili o vašem okruďż˝enju. Radi ďż˝ega je taj razgovor bio toliko poseban? Što je, osim samog sadrďż˝aja, bilo posebno vaďż˝no u procesu ili naďż˝inu participacije ukljuďż˝enih?
3. Zašto se takvi razgovori ďż˝ešďż˝e ne ponavljaju?
4. Zašto se u organizacijama toliko paďż˝nje pridaje temi razgovora? Što potiďż˝e takav interes?


Zajedni�kim naporima do novog smisla

Na osnovnoj razini postoje dva oblika meďż˝uljudskih razgovora. S prvim smo svi dobro upoznati buduďż˝i da ova forma tvori veďż˝inu naših svakodnevnih interakcija. Radi se o diskusiji ili raspravi (eng. discussion).

U tom kontekstu teoretiďż˝ari ďż˝e ukazati na ďż˝injenicu da rijeďż˝ discussion u engleskome jeziku posjeduje isti korijen (nastavak -cussion, što znaďż˝i "udariti") kao rijeďż˝i percussion (oštar udarac, potres) i concussion (udarac, potres mozga). Stoga se diskusija moďż˝e usporediti s teniskim susretom u kojem se rijeďż˝i i znaďż˝enja nabacuju s jedne na drugu stranu mreďż˝e. Takoďż˝er nalikuje zatvorenom spremniku u kojemu se znaďż˝enja i stajališta stalno isprepliďż˝u unutar krutih granica sve dok jedna osoba ne "pobijedi", bilo tako da njezino stajalište prevagne nad ostalima ili tako da druge ljude pridobije na svoju stranu. U neku ruku naše diskusije su ďż˝esto tek nakupine pojedinaďż˝nih monologa (poput debate na seoskom trgu) u kojima svaka osoba iznosi svoje stajalište u prisustvu drugih ljudi koji ďż˝e zatim uďż˝initi isto.


Tekst je u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...