AJ: Na koji su na�in starije generacije reagirale na vaš bunt?
IT: Oni su to nazivali generacijskim jazom! Bojali su se i stalno nešto komentirali: vidi kakvu kosu imaju, kakve �udne pjesme pjevaju, kakve �udne stihove i knjige pišu – ljudi, moramo ih zaustaviti! Ni na koji na�in nismo se uklapali u njihov svijet. U mojem rodnom gradu, ina�e veoma konzervativnom, prvi sam se pojavio s dugom kosom zbog �ega sam odmah "�igosan". Svakodnevno sam trpio fizi�ke nasrtaje samo zato što sam pripadao drugoj sceni koja se u SAD-u javljala tek u ve�im gradovima: New Yorku, Chicagu, Los Angelesu i San Franciscu a u Europi u London i samo donekle u Parizu. Me�utim, s vremenom je narasla i proširila se svijetom. Iznenada i niotkuda pojavili su se novi momci poput Hendrixa i The Who a njihovi su gigantski zvu�nici zvukom parali nebo. Sve to veoma je plašilo "dinosauruse"...
Strah je eskalirao na demonstracijama na Berkeleyu kada su na nas poslali Narodnu gardu kako bi zaustavili protest - cvije�em. Netko je u masi zapucao radi �ega je petnaestero djece ubijeno. Eto, toliko su se bojali. U Chicagu i na drugim demonstracijama protiv rata u Vijetnamu policajci su znali pretu�i tisu�e mladih s cvije�em u rukama. Toliko je sna�an bio njihov strah.
No, s druge strane mi se njih nimalo nismo bojali, samo smo �eljeli da nas puste na miru, da �ivimo svoje �ivote jer je sada na nama bio red! Poslušaj samo Boba Dylana... njegovi stihovi sve govore.
AJ: �ini mi se da se u svijetu danas doga�a nešto sli�no, neka sli�na revolucija suptilnije prirode. Neka vrsta "revolucije svijesti", duhovnosti i ljudskih vrijednosti?
IT: Promotriš li na tren evoluciju kulture, posebice u tom posebnom vremenskom periodu izme�u 65. i 75. godine kada smo se svojski trudili promijeniti svijet, brzo �eš zaklju�iti kako se zapravo ništa nije dogodilo jer, iskreno re�eno, nismo uspjeli ništa promijeniti. Neke su se stvari ipak pomakle s mjesta - osnovali smo nove izdava�ke ku�e budu�i da nitko nije htio izdavati naše knjige, pokrenuli smo nove diskografske ku�e - Beatlesi su pokrenuli svoju, The Who svoju.
A tada se dogodio prijelomni trenutak! "Veliki momci", naši tla�itelji, iznenada su uo�ili poslovni potencijal cijele ove pri�e i po�eli ulagati lovu, kupovati male tvrtke, graditi imperije. Tako su nastali Sony, Warner Brothers i Columbia. Nakon što su shvatili poslovnu vrijednost naše kulture po�ela je sveobuhvatna komercijalizacija i sve je postalo biznis.
Dogodio se novac koji je polako širio svoje pipke u sve pore naše kulture. Majice, plo�e, koncerti.... 5 dolara, 10 dolara, 100 dolara – nije bilo va�no jer se sve kupovalo i sve bi se rasprodalo. Tako je naša revolucija postala komercijalna. A kako je revolucija trend, trend se uvijek mijenja. Postali smo moda, a moda se mijenja barem �etiri puta godišnje. Iznenada, cijeli je pokret usmjeren prema novcu i profitu.